Hrvatska seljačka stranka od osnutka do danas zalagala se za poboljšanje života običnog čovjeka. Saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović u Hrvatskom saboru je raspravljao o Zakonu o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podatka ili pojednostavljeno o zakonu koji bi trebao osigurati brzi pristup podacima gruntovnice, katastra – zemljišnim knjigama. Danas u Hrvatskoj gotovo da nema građanina koji nije bezuspješno čekao u redovima kako b dobio neophodan akt za gradnju , a onda ga je službenik za šalterom poslao u drugu instituciju. Potencijalni investitori u Hrvatskoj nailaze na iste probleme. Vlaović je kazao:
„Potencijalni strani investitori nam kažu da smo prenormirani, a zakoni se mijenjaju brzinom svjetlosti. Gruntovnica i katastar su nam neuređeni. Zato nemamo greenfield investicija. Zato pozdravljamo težnju sređivanja stanja u prostoru. Osim stranim investitorima pomoći ćemo našim OPG-ovima, obrtima i građanima u lakšem pristupu potrebnim informacijama za ishođenje građevinske dozvole.“
Vlaović je pozitivnim ocijenio ne donošenje zagrebačkog GUPA, smatra kako je to pobjeda građana, struke i razuma u odnosu na pogodovanje odabranima. Zaključio je kako bi takve dokumente trebalo potvrđivati referendumom. Predloženi Zakon predviđa sudjelovanje Državnog hidrometeorološkog zavoda i Ministarstva poljoprivrede u donošenju prostornih dokumenata što je Vlaović u ime HSS-a ocijenio pozitivnim zbog sveprisutnijih klimatskih promjena. „Sudjelovanje DHMZ-a će sigurno doprinijeti boljem razumijevanju pojava u prostoru kao što su poplave, oluje, dizanje razine mora i doprinijet predlaganju kvalitetnih preventivnih mjera. Te pojave su u Hrvatskoj sve češće i sve izraženije. Unatoč tomu mi u zadnjih 30 godina ne gradimo akumulacije i retencije koje su prostornim planovima predviđene. Uloga im je sprečavanje šteta. Nažalost na tim mjestima na obroncima Dilja i Papuka danas raste šikara, a bujice uzrokuju erozije.
S ovog mjesta tražim izgradnju planiranih retencija i akumulacija u Slavoniji.“ Rekao je da da zajednički EU novac postoji samo ga treba usmjeriti pravilno, te da bi projekti, izgradnje akumulacija, osigurali danas neophodno navodnjavanje poljoprivrednih usjeva, a prisustvo
predstavnika Ministarstva poljoprivrede u radnoj skupini za donošenje prostornih planova će doprinijeti većoj brizi za nacionalno blago u vidu poljoprivrednog zemljišta. Pozvao je da se uradi revizija stanja poljoprivrednih površina u RH i utvrdi njihova točna površina.
„Naši načelnici i gradonačelnici susreću se s problemom borbe za prevlast na poljoprivrednim površinama jer Hrvatske šume i Hrvatske vode žele raspolagati sa svim česticama koje su u neposrednoj blizini kanalske mreže ili šuma, a u stvarnosti su obradive poljoprivredne površine. Zato se ne raspisuju natječaji za državno poljoprivredno zemljište već dvije godine. Država nije uredila podatke koji su u njenoj ingerenciji.“
Vlaović je govorio o nesređenosti gruntovnice i katastra u RH, a ti podaci su potrebni svakom građaninu koji ima bilo kavu imovinu.
„Nesređene zemljišne knjige su česta brana investicijama. Žalosno je da još uvijek imamo, nakon provedene komasacije, dio podataka koji nisu uneseni niti u katastar niti u gruntovnicu. Želimo li jačati poljoprivrednu proizvodnju moramo omogućiti okrupnjavanje posjeda grupiranjem i razmjenom čestica, u takvoj situaciji se događa obje zainteresirane strane moraju platiti porez na prijenos nekretnina što je apsurdno jer zapravo nikakve prodaje nije bilo. Apeliram: država se mora odreći tog prihoda.“ Vlaović je istaknuo problem plaćanja administrativnih pristojbi kod nasljeđivanja i rekao kako je nedopustivo da svi nasljednici moraju plaćati pristojbu, smatra da je dovoljno platiti samo jedu administrativnu pristojbu što bi sigurno dovelo do uređenijeg stanja u zemljišnim knjigama. Zatražio je nastavak zemljišnih izmjera na razini jedinica lokalne samouprave jer je taj postupak imao pozitivne efekte. „Ako želimo upravljati našim hrvatskim prostorom na zadovoljstvo svih građana zemljišne knjige moraju biti uređene“, zaključio je Vlaović.
