Davor Vlaović prilikom rasprave o Zakonu o održivom gospodarenju otpadom u Hrvatskom saboru govoreći u ime Kluba zastupnika HSS-a koji je prozvo sve dosadašnje vlade i ministre koji su RH doveli u situaciju da 2017., četiri godine nakon ulaska u EU po hitnom postupku morao usklađivati hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU kako bi izbjegla plaćanje kazni i penala. Rekao je :“Susjedna Italija plaća kazne zbog nepravilnog gospodarenja otpadom. Nas koji dolazimo iz hrvatskih županija čudi koliko se dugo odgađalo sustavno rješavanje pitanja gospodarenja otpadom u RH. Svaki novi ministar je uvijek kretao od početka kao da prije njega ništa nije činjeno.
U Hrvatskoj su održeni mnogi znanstveni skupovi, tribine i javne rasprave s temom održivog gospodarenja otpadom, to je čila HAZU, županije, općine, poduzetnici. Rađene su studije isplativosti. Unatoč svemu imamo nered na terenu, puno novca, domaćeg i Europskog je uloženo za sanacije i postojećih divljih deponija i sanacije i usklađivanje postojećih komunalnih odlagališta. Uz sve to danas u Slavoniji nema niti jedno usklađeno odlagalište otpada prema postojećem Zakonu. Brodsko-posavska županija sustavno 5-6 godina ulaže u stvaranje uvjeta za održivo gospodarenje otpadom, da bi danas netko rekao ne možete ništa raditi dok se ne donese plan gospodarenje otpadom.
To nije dobro. Sve kazne i penale će u konačnici platiti građani RH kroz poreze i druga davanja. Apeliram, važno je kod svih radnji kojima se regulira gospodarene otpadom poštivati struku, to treba činiti sustavno a ne „ad hoc“ donositi pravilnike, zakone ili rješenja. Poduzetnici, gospodarstvenici i obrazovni sustav iz tog procesa odlučivanja i edukacije ne smiju biti izuzeti.
Postoji i još jedan problem, zbrinjavanje otpada nije besplatno, on čini trošak, a taj trošak ne može i ne smiju biti samo trošak građana. Trošak koji proizlazi iz održivog gospodarenja otpadom građanima mora biti prihvatljiv svim socijalnim kategorijama s obzirom na visinu primanja. Cijena zbrinjavanja otpada za građane ne smije biti previsoka, mora biti stimulativna za svakoga tko razvrstava otpad na mjesu nastanka, na kućnom pragu.
HNS je predložio amandman kojim bi se proizvođačima opasnog otpada omogućilo proizvodnju istog do 500 kg bez donošenja plana gospodarenja otpadom. Dosadašnja količina opasnog otpada je bila 200 kg u kategoriji koja nije zahtijevala planiranje i brigu o zbrinjavanju. Zašto mijenjati tu odredbu?
Tom odredbom se daje mogućnost da svi oni koji proizvode količine opasnog otpada do 500 kg o tomu ne moraju izraditi i javno prezentirati podatke o lokaciji i postrojenju koja proizvode opasni otpad, podatke o tehnološkom procesu, planirati mjere upravljanja radi provedbe obveza o gospodarenju otpadom, planirati rad i razvoj u smislu gospodarenja otpadom, do sada su svi oni koji su proizvodili više od 200 kg opasnog otpada morali imati plan gospodarenja otpadom i dostaviti ga nadležnom upravnom tijelu radi provjere usklađenosti sadržaja s odredbama propisa o gospodarenju otpadom. Znači li to da će takav otpad završavati na deponijima komunalnog otpada , koji nisu planirani za tu vrstu otpada, za opasni otpad. Ta odredba je opasna za okoliš i za građane RH koji žive u tom okolišu.
Primjer takvog lošeg gospodarenja opasnim otpadom imamo u Slavoniji , u općini Davor postoji odlagalište na koje se šleperima dovozi smeće iz Varaždinske županije , Zagrebačke županije i drugih županija bez kontrole što se sve u tom otpadu nalazi. Postoji opravdana bojazan građana da se tamo dovozi i nekontrolirani opasni otpad .Samo tri kilometra od takvog deponija nalazi se izvorište vode s kojeg se napaja 60.000 stanovnika . gdje je tu nadzor, gdje su inspekcije, jesmo li dovoljno učinili da zaštitimo naše građane, da zaštitimo okoliš, da zaštitimo pitku vodu našim sugrađanima?
Klub HSS-a prihvaća hitnost donošenje Zakona o održivom gospodarenju otpadom i podržati će ga samo zato jer smo svjesni posljedica koje bi ne donošenje zakona moglo imati.“ Zaključio je svoje izlaganje zastupnik HSS.-a
