Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas čekaju Božić, najradosniji kršćanski blagdan.
Prema tradiciji, u ranim jutarnjim satima na Badnjak, pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Čim svane, loži se vatra i pristavlja se uz nju pečenica. Žene u kući mijese božićne kolače i torte, te pripremaju stol za Božić.

Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo. Navečer, uoči Božića, badnjak se presjeca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću.

Badnja večer, spaja Badnji dan i Božić. Zato se kod pravoslavnih vjernika kaže za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane da su kao “Božić i Badnji dan”. Navečer, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Pečenica se nosi na ražnju, obično dvojica nose između sebe, i jedan od njih prvo stupa desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku djecu riječima: “Dobro veče! Čestit Božić i Badnje veče!” Domaćica i ženska djeca posipaju pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!” Pečenica se unosi u sobu gde se obavlja večera na Badnji dan i Božićni ručak, i prislanja na istočni zid, tamo gdje su ikone i kandilo.
S obzirom da se badnjak prethodno isječe s debljeg kraja na tri dijela, kako bi stala u peć, unosi se u kuću. Isto se govori i radi kao kad se unosi pečenica. Badnjak se stavlja na ognjište, ali s obzirom da više nema ognjišta, stavlja se pokraj peći, i odmah se jedno drvo loži. Tamo gdje nema peći, badnjak se stavlja kod pečenice.

Tradicionalno će ga proslaviti i vjernici s našeg područja na svečanom bogoslužju od 18,00 sati u paraklisu Svete Trojice u Novoj Gradiški koji će služiti novogradiški paroh Ognjen Tendžerić.

Komentari