„Ako se na Vincu topi snig, vino će biti dobro. Koliko dana popije tog dana vinogradar, taki će mu biti i rod. Kad je Vincet, ako je kiša padala, onda su kazali: ‘No, sad bude vino!’ Ako nije bilo, ako suša bila: ‘No, ne bu vino!’ Ako kaplje voda sa strehe, onda će bit mlogo vina. Ako na svetog Vinka sunce peče, obilno vino u bačve poteče.“
Narodna predaja i izreke stoljećima su pratile vinogradare, a mnoge od njih vežu se upravo uz blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara i voćara. Danas, 22. siječnja, obilježava se Vincekovo – stari tradicijski običaj kojim se u Hrvatskoj simbolično otvara nova vinogradarska godina.
Vincekovo je jedan od pet najvažnijih vinogradarskih zapovjednih blagdana. Na taj se dan vinogradari okupljaju u svojim vinogradima, obilaze podrume, nazdravljaju prošloj berbi i s nadom gledaju prema novoj. Proslava je ispunjena veseljem, pjesmom i dobrim vinom, ali i brojnim običajima koji se prenose s koljena na koljeno.
Jedan od najpoznatijih običaja je rezanje vinove loze. Odrezana se loza stavlja u vodu, a prema razvoju pupoljaka vinogradari pokušavaju predvidjeti kakav će biti urod grožđa u nadolazećoj godini. Također, u vinogradima se na kolce vješaju kulen, kobasica ili slanina – simbol želje da grozdovi budu veliki i bogati poput tih suhomesnatih proizvoda.
Vrijeme na Vincekovo oduvijek se smatralo znakom za cijelu vinogradarsku godinu. Kiša je nagovještavala dobar urod, sunce obilje vina, a kapljice vode sa strehe bile su znak da će bačve biti pune. U nekim krajevima, osobito u Zagorju, i danas se s osmijehom izgovara:
„Ak’ za Vincekovo sunce svetli, bit će vina u kleti!“
Iako su suvremena znanja i tehnologije promijenile način uzgoja vinove loze, Vincekovo je ostalo snažan simbol povezanosti čovjeka, prirode i tradicije. To je dan kada se slavi vino, trud vinogradara i nada u dobru godinu koja dolazi.
Foto: Arhiva RNG
