Vrhunac Svetog tjedna je Sveto vazmeno trodnevlje, koje započinje večernjom misom na Veliki četvrtak i koje još sačinjavaju Veliki petak i Velika subota.
Danas se Crkva spominje niza otajstvenih događaja neposredno pred muku Gospodina našega Isusa Krista. U ovoj misi slavimo posljednju Isusovu večeru: pozvani smo Gospodinovu stolu kojemu je on nekad pozvao svoje apostole.
Isto je tako tog dana Isus više puta svojim apostolima uputio ove riječi: «Ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas!» Time nas poučava da nema zajedništva s Kristom ako kršćanska zajednica nije prisno povezna služenjem svim ljudima. Na ovaj dan se obilježava uspostava sakramenta euharistije i sakramenta ministerijalnog svećeništva. Također, tu večer biskup i svećenici obnavljaju obećanje s ređenja. Misno slavlje često zna uključivati i obred pranja nogu po uzoru na Isusa tijekom posljednje večere.
Običaj je da se na Veliki četvrtak održava samo jedno misno slavlje u cijeloj biskupiji –misa posvete ulja, na kojoj biskup blagoslivlja tri ulja: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.
Običaji na Veliki četvrtak
U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona. U južnoj Hrvatskoj je običaj da se na Veliki četvrtak vezuju crkvena zvona. Dječaci drvenim škegrtaljkama označuju vrijeme jutarnje, podnevne i večernje molitve Anđeo gospodnji te vrijeme početka crkvenih slavlja.
Procesija je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta. Iznimna je i po svom trajanju i po naglašenom pasionskom sadržaju, pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan.
Najpoznatiji običaj za Veliki četvrtak u Hrvatskoj održava se na otoku Hvaru i naziva se procesija Za križen. To je jedinstveni obred za stanovnike tog otoka koji se neprekidno odvija već pet stoljeća i koji je uvršten na popis UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine.
Foto: Ilustracija
