Sveta Lucija u narodu se štuje kao zaštitnica slijepih i slabovidnih te općenito onih koji su oboljeli od bolesti očiju te onih koji pate od grlobolje i krvarenja. Nju se smatra i zaštitnicom pisaca, seljaka, sedlara i trgovaca, kovača i drugih. Štuje se 13. prosinca, običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na njen dan također se sije pšenica simbol života kod kršćana, a roditelji djeci od bundeve prate „baba lucu”.
Tradicionalno, na dan svete Lucije 13. prosinca, sije se božićna pšenica u mnogim domovima. Ova lijepa tradicija uoči Božića, prema narodnom vjerovanju simbol je života i plodnosti. Osim sijanja pšenice, uz blagdan svete Lucije vežu se i brojni durgi običaji diljem zemlje.
Jedan je i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić koji zatim spale. Vjeruju, da je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako se dogodi da je posljednji papirić prazan, sljedeće godine neće se udati.
Na isti se dan darivaju i djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Dječaci obilaze kuće s dobrim željama kod Hrvata u Mađarskoj, a čestitari bačkih Bunjevaca zažele, da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novaca i slično.
Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani za to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i bačkih Bunjevaca, piše Zadovoljna.hr.
Običaj sijanja pšenice potječe još iz davnina, a vezan je uz Svetu Obitelj. Ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis što znači svjetlo , stoga simbolizira svjetlo u zimskoj tami, ali i navješćuje Božić kao rođendan Svjetla. Sam datum 13.12 dan je do kada dana postaju sve duži pa mnogi kažu kako je baš sveta Lucija Navjestiteljica boljih vremena.
Savjeti za sjetvu
- Namočite pšenicu u mlakoj vodi i preko noći je ostavite da odstoji, a nakon toga ju osušite na papirnatom ubrusu.
- Slavite sloj vate ili rahle zemlje koji će upiti višak tekućine i posijte pšenicu u posudu po želji.
- Nakon sjetve, sjeme prekrijte slojem tla.
- Posudu stavite na toplo i svjetlo mjesto, ali nikako blizu radijatora jer će se osušiti i neće niknuti.
- Dovoljno je da zalijevate svaki dan sa žlicom vode.
Nemojte štedjeti na količini sjemena, važno je da se sjeme posije gusto, da se zrna prekrivaju u 2-3 sloja. Na dnu posude nikako ne bi smjelo biti praznog mjesta. U sredinu posude po želji možete staviti malu čašicu za rakiju koja će napraviti mjesta za svijeću. Žitarice poput zobi i ječma također su prikladne za naklijavanje – uzgajati se mogu jednako kao božićna pšenica. Kad narastu nekoliko centimetara u visinu, sameljite ih i dodajte sokovima. Naravno, za takvu namjenu prikladne su organski uzgojene žitarice, a ne komercijalna pakiranja Božićne pšenice, koja su redovito tretirana raznim kemijskim sredstvima.
Kada pšenica proklije i počne se zeleniti stavite je na nešto hladnije, ali i dalje svjetlije mjesto.
Poželjno je da prvih nekoliko dana nakon sjetve posudu prekrijete s prozirnom folijom za čuvanje vlage. Kada pšenica nikne ova folija više nije potrebna.
Do Badnjaka će pšenica lijepo izrasti, a onda je možete podrezati i ukrasiti ukrasnom trakom po želji.
Želite li da pšenica što duže krasi vaš prostor i ne izgleda neuredno, možete ga jednom do dva puta skratiti na visinu od 10 cm.
