Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je Papa Pio XII, 1.studenoga 1950.godine, a tome je prethodila duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo.
Marija ima osobito mjesto u srcu hrvatskog puka i vjernika. U kontroverznim ukazanjima u Međugorju, Marija se posvuda spominje, a uz nju, svijet spominje i hrvatsko ime. Upravo su su Mariji, Kraljici Hrvata, tijekom duge hrvatske povijesti najradije i najčešće podizale crkve. Velika Gospa je, zbog svega toga, reći će vjernici, nekako posebno naš, hrvatski blagdan, dan ponosa i pobjede. Prvi spomen Marijina štovanja među Hrvatima zabilježen je na crkvenoslavenskoj molitvi u tzv.Kijevskim listićima iz 10.stoljeća, dok je druga najstarija molitva ona šibenska iz 14.stoljeća. Upravo je na taj dan, 15.kolovoza 1991.godine, kardinal Franjo Kuharić, proglasio čitavom hrvatskom narodu da ne mrzi i da se ne osvećuje, jer ćemo samo tako pobijediti. Na Veliku Gospu je tako, te godine, objavljen veliki proglas pobjede nad zlom.
Blagdan Velike Gospe, svetkovine Uznesenja Blažene djevice Marije sutra će se, 15.kolovoza, tradicionalno svečano slaviti u brojnim hrvatskim marijanskim svetištima- Mariji Bistrici, Aljmašu, Sinju, Ilači, na Trsatu i u Splitu. Najveći broj vjernika, hodočasnika očekuje se u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, gdje će središnje misno slavlje u 11 sati tradicionalno predvoditi zagrebački nadbiskup, Josip Bozanić.
Na svetkovinu Uznesenja Marijina na nebo održava se i hodočašće Požeške biskupije, obitelji s brojnom djecom, u Voćinu, gdje će euharistijsko slavlje sutra od 11 sati predvoditi dijacezanski biskup Antun Škvorčević.
Autor: Simonida Tarbuk
