Hrvatska se svrstala uz zemlje istočne Europe u kojima prilikom krize građani kupuju manje hrane, dok u zapadnoj Europi građani kupuju manje luksuznih dobara. Najviše je poskupio kruh – 59 posto.
Zbog velikih razlika u cijenama diljem Europske unije, raspravljalo se u Europskom parlamentu o rezoluciji o cijenama hrane.
To je prvi dokument u kojemu se govori o fenomenu velikih razlika u cijenama, te europarlamentarci od Europske komisije traže konkretna rješenja.
– Imamo problem što na tržištu Europske unije ne možemo birati distributera, nego smo stjerani u usko grlo koje onemogućava konkurenciju i snižavanje cijena i ono što se još uočava su iste cijene u svim trgovačkim lancima koje navode na sumnju da se radi o dogovoru između trgovačkih lanaca o cijenama, rekla je eurozastupnica Biljana Borzan.
– Kada idete kupiti bilo što, u bilo koji trgovački lanac kod nas, praktički ćete naći iste cijene. Ispada da konkurencija praktički ne postoji i to posredno govori da je došlo do određenih dogovora oko cijena, što je zabranjeno, rekla je Borzan.
Predstavljajući podatke za razdoblje između ožujka 2021. i ožujka ove godine, Borzan je istaknula da je sveukupna cijena hrane u Hrvatskoj porasla za 44,8 posto (8 postotnih bodova više od europskog prosjeka) te dodala da je Hrvatska, zajedno s gotovo svim istočnoeuropskim članicama Unije, bilježila viši rast cijena hrane od prosjeka bloka. – Rast cijena je u nekim državama išao i do 60 posto ili više od 60 posto, izdvajanja za hranu i bezalkoholna pića najveći su dio kućnog budžeta… Ono što je vrlo tužno jest da se one navike koje se mijenjaju u istočnom dijelu EU-a se odnose uglavnom na hranu, a u zapadnoj Europi na luksuznu robu. Oni se odriču luksuza, a mi onoga neophodnoga za goli život, rekla je Borzan.
Na konferenciji “Visoke cijene osnovnih proizvoda u Hrvatskoj i istočnoj EU” predstavila je podatke o rekordnom rastu cijena u novijim državama članicama EU koje temelji na istraživanjima Eurostata.
Ilustrativna fotografija
Ante Cizmic/Cropix
