Građanima su već počeli stizati obrasci za informacije o nekretninama. Neki od njih žale se na komplicirane obrasce i kratke rokove. Ukoliko poreznici ne ispune i pošalju u roku te obrasce, porez će plaćati po najvišoj stopi.
Gradovi i općine tako su počeli prikupljati podatke o nekretninama na svojim područjima. Visina poreza na stanove i kuće u kojima građani trajno žive bit će slična dosadašnjoj komunalnoj naknadi, dok će porez sve ostale nekretnine koje spadaju u kategoriju za povremeno stanovanje, poput drugih stanova, vikendica i kuća za odmor, biti i više od 40 posto veći, ovisno o namjeni nekretnina, godini izgradnje te stanju nekretnine.
Prema tom informativnom izračunu sve nekretnine sagrađene do 1987., koja je uzeta kao ‘nulta’ godina jer je dotad sagrađen najveći dio stambenog fonda u Hrvatskoj, porez bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu te biti manji ili približno jednake visine. Za novije nekretnine on bi bio veći.
Za vikendice površine 100 četvornih metara koje su izgrađene do 1987. taj bi porez trebao iznositi 2100 kuna – toliko se za tu nekretninu trenuntno plaća porez na kuće za odmor i komunalna naknada zna godišnjoj razini. Ima li vaša vikendica dodatne sadržaje poput bazena, saune ili teretane, porez bi mogao narasti do visine od 2520 kiuna. Ukoliko je ista vikendica s dodatnim sadržajima igrađena nakon 2006., iznos poreza penje se na 3014 kune, odnosno čak 44 posto više nego što se plaćalo dosad.
Za stanove i kuće u kojima se trajno živi, a sagrađeni su do 2005., visina poreza umjesto 1200 kuna koliko iznosi aktualna komunalna naknada, raste na 1320 kuna. Za one sagrađene od 2006. plaćat će se porez od 1440 kuna, odnosno 240 kuna više nego dosad.
Valja naglasiti kako je ovaj izračun točan ukoliko lokalne samouprave ne promijene parametre za kalkuliranje iznosa poreza.
Kako će Porezna izračunati koliko ćete plaćati?
Godišnji iznos poreza po četvornom metru obračunske površine nekretnine utvrdit će se množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene. Uvedena su dodatna dva kriterija – koeficijent stanja te dobi.
Neki od koeficijenata propisano su zakonom, dok će općine i gradovi sami utvrđivati vrijednosti boda, koeficijent zone i najmjete, kao i rokove plaćanja poreza. To moraju odlučiti do 30. studenog. Treba naglasiti kako za nekretnine za povremeno stanovanje postoji i korektivni koeficijent namjene, koji uvećava osnovni koeficijent namjene, a samim time i visinu poreza. Uvodi se kao zamjena za porez na kuće za odmor, dok za stambene nekretnine on ne može biti manji od 1, ali niti veći od 6. U informativnim izračunima Porezne uprave on iznosi 2.5.
Za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada i porez na kuće za odmor već postoji evidencija i parametri za izračun, no gradovi i općine trebaju prikupiti podatke o starosti i stanju nekretnina i na tome su užubrano počeli raditi.
Građanima već stižu obrasci
Građani su pozvani da ispune obrasce za evidenciju o nekretninama te da ih osobno dostave u pisarnice, poštom ili putem elektroničke pošte.
Osim informacija o tome tko je vlasnik i korisnik nekretnine, godine izgradnje, rekonstrukcije i površine, vlasnici će u obrascima morati navesti i katastarsku česticu, naziv i broj katastarske općine te broj uloška zemljišne knjige.
No, građani će morati i sami procijeniti stanje nekretnine. Krajnji rok za dostavu tih podataka jest 31. listopada, no neki su gradovi taj rok već skratili. Građani Zaprešića podatke trebaju dostaviti već do kraja ovog mjeseca.
Tko ne dostavi obrasce u roku, plaćat će po najvišoj stopi
Ukoliko građani tražene podatke ne dostave na vrijeme, porez na nekretnine obračunavat će se prema najvišim koeficijentima za stanje i dob nekretnine.
Neki građani požalili su se na zbunjujući obrazac.
‘Prvo, formular je formiran za vlasnika s vlasničkim udjelom 1/1 te se ostali vlasnici ne mogu upisati u formular niti je dan naputak ili objašnjenje kako to učiniti. Drugo, iz formulara i danog opisa nigdje nisu navedene upute kako ga ispuniti niti gdje pronaći podatke koji se traže kako bi se običnom puku olakšalo pri ispunjavanju obrasca. Treće, pod odlomkom “Što ako ne pošaljem tražene podatke” navedeno je da će se automatski obračunavati najveća tarifa. To nigdje ne stoji u Zakonu niti u Prijedlogu Zakona te je prema Ustavu Republike Hrvatske protuustavno i protuzakonito, kao i prema Statutu EU prema kojem se Zakon usklađuje’, požalio se jedan građanin Jutarnjem.
Izvor: Net.hr