Samo prije dvije godine u gotovo svim županijama najveće plaće imali su zaposleni u IKT (informacijska i komunikacijska tehnologija) sektoru, tek u pojedinima predvodile su plaće u zdravstvenom sektori ili djelatnosti rudarstva i vađenja. Godinu dana poslije situacija se promijenila te su u čak 11 županija najveće plaće u sektoru zdravstva i socijalne skrbi, ali ih slijede one u javnoj upravi i obrani čiji su djelatnici imali najveće plaće u 5 županija, ali su na drugom mjestu po plaćama bili u čak 9 županija. IKT je ostao vodeći plaćeni posao u samo dvije županije – Zagrebačkoj i Istarskoj… Najveće prosječne plaće u zdravstvenom sektoru i socijalnoj skrbi imali su zaposleni u Primorsko-goranskoj županiji, a u IKT sektoru te javnoj upravi i obrani zaposleni u Zagrebačkoj županiji.
Prema analizi HZZ-a, na temelju podataka DZS-a, o postotnoj promjeni prosječne neto plaće u mjesecu srpnju po djelatnostima u 2023. i 2024. godini te u 2024. godini s obzirom na 2022. godinu vidljivo je da je najveći porast prosječne neto plaće u spomenutom dvogodišnjem razdoblju ostvaren u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem (43 posto), djelatnosti zdravstvene zaštite (41,4 posto), javne uprave i obrane te obveznom socijalnom osiguranju (39,7 posto), šumarstvu i sječi drva (37,6 posto), proizvodnji motornih vozila i prikolica (37,6 posto), zaštitnim i istražnim djelatnostima (36,4 posto), obrazovanju (35,8 posto) te u djelatnostima knjižnica, arhiva i muzeja (35,1 posto). Relativno velik porast neto plaća u djelatnostima javnog sektora tijekom spomenutog dvogodišnjeg razdoblja odražava jasnu državnu politiku plaća, navodi se.
Najveća prosječna neto plaća u 2024. godini zabilježena je u djelatnostima zračnog prijevoza (2076 eura), prerade nafte (1931 euro), vađenja sirove nafte i prirodnog plina (1909 eura), znanstvenog istraživanja i razvoja (1885 eura), djelatnosti zdravstvene zaštite (1874 eura), informacijskih uslužnih djelatnosti (1871 euro), računalnog programiranja i savjetovanja (1842 eura) te proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka (1779 eura). Najnižu prosječnu neto plaću primili su zaposleni u djelatnostima prerade drva i proizvodnje proizvoda od drva (975 eura), proizvodnje tekstila (973 eura), djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (929 eura), zaštitnim i istražnim djelatnostima (892 eura), proizvodnje kože i srodnih proizvoda (877 eura), osobnim uslužnim djelatnostima (862 eura) te proizvodnji odjeće (847 eura).
Slična je situacija i po županijama, u većini su najizdašnije plaće bile u sektoru zdravstva i socijalne skrbi te javnoj upravi i obrani te su premašile najizdašnije u privatnom sektoru, na području IKT ili opskrbe električnom energijom, plinom i parom.
Ne uzme li se u obzir u Gradu Zagrebu, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi najveće prosječne neto plaće bile su u Primorsko-goranskoj županiji (1816 eura), Splitsko-dalmatinskoj (1773 eura), Osječko-baranjskoj županiji (1770 eura), Brodsko-posavskoj (1731 euro) i Šibensko-kninskoj županiji (1706 eura).
U sektoru javne uprave i obrane najveće prosječne plaće imali su zaposleni u Zagrebačkoj županiji (1720 eura ), Krapinsko-zagorskoj županiji (1687 eura), Varaždinskoj (1683 eura), Karlovačkoj županiji (1660) i Međimurskoj (1626 eura).
U IKT sektoru, opet bez Zagreba, najveće prosječne plaće imali su djelatnici u Zagrebačkoj županiji (1756 eura), Istarskoj županiji (1721 euro), Splitsko-dalmatinskoj županiji (1648 eura), Krapinsko-zagorskoj (1646 eura) i Varaždinskoj županiji (1644 eura).
Po visini prosječne neto plaće 2024. godine u Brodsko-posavskoj županiji predvodile su djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1731 eura) te javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja (1514 eura). Na dnu ljestvice plaća nalazile su se administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (918 eura) i ostale uslužne djelatnosti (908 eura).
brzani rast plaća javnog sektora u odnosu na privatni mogao bi dovesti do niza problema, upozoravaju mnogi ekonomski stručnjaci. Prosječna neto plaća u tri dominantno državna sektora (javna administracija i obrana, obrazovanje te zdravstvo i socijalna skrb) rasle su znatno brže od nacionalnog prosjeka, dok je privatni imao sporiji rast, od javnog sektora, ali i od prosjeka. Foto: Ilustracija
