Brodsko-posavska županija ‘izgubila’ gotovo tisuću žitelja

Godine 2015. je bilo 4210 više umrlih Slavonaca i Baranjaca nego što ih je rođeno, a preliminarni podaci za 2016. govore da je u tom smislu Slavonija ostala bez još 4010 svojih stanovnika.

Prema statističkim podacima Ministarstva uprave u Hrvatskoj je 2016. godine bilo 36.372 živorođene djece, a u istom razdoblju umrle su čak 52.034 osobe. To znači kako je negativni prirodni prirast u našoj zemlji prošle godine bio 16.338 osoba, slično kao i godinu dana ranije, kada je iznosio 16.702, piše Glas Slavonije.

Treba ipak napomenuti kako podaci za prošlu godinu nisu konačni, za razliku od onih iz 2015. godine, koje je u srpnju prošle godine objavio Državni zavod za statistiku, a isto će i za 2016. učiniti sredinom ove godine. Naime, u podacima koji su bili dostupni Ministarstvu, umjesto prosinca 2016. uključen je prosinac 2015. godine, a uvijek se dogode i dodatne brojčane korekcije do konačnih podataka koji se objavljuju ljeti.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva uprave prošle je godine u Hrvatskoj (točnije od prosinca 2015. do kraja studenoga 2016.), bilo manje i rođenih i umrlih nego godinu dana ranije. U odnosu na već spomenute brojke iz 2016. – 36.372 rođenih i 52.034 umrlih, 2015. rođeno je 37.503 djece, a umrlo je 54.205 osoba. Taj trend prati i pet slavonskih županija sa svojim brojkama. Tako su u najvećoj, Osječko-baranjskoj županiji, prošle godine rođena 2383 djeteta, a umrlo je 4265 osoba, što znači da je i bez iseljavanja ovaj dio Hrvatske izgubio čak 1882 stanovnika. Vukovarsko-srijemska županija je po tom minusu odmah iza, s 896 više umrlih nego rođenih, u Brodsko-posavskoj županiji je to 753, u Virovitičko-podravskoj 374, a u Požeško-slavonskoj 105. Zbrajajući te brojke dolazimo do podatka da je u Slavoniji i Baranji umrlo 4010 osoba više nego što je rođeno.

Kada je riječ o trendovima koji iz većine objavljenih brojki proizlaze, a na koje već gotovo desetljeće različite hrvatske vlasti neuspješno upozoravaju stručnjaci za tu problematiku, vukovarski demograf Dražen Živić ističe kako i on svoje komentare uvijek zasniva na podacima koje sredinom godine objavi Zavod za statistiku, jer su ove prve brojke uglavnom “neka načelna razina”. No, kako smo ga ipak zamolili i da nam na osnovi dosad objavljenih brojki naznači glavne trendove, koji svakako ostaju poražavajući, rekao nam je kako se nastavlja sve ono na što su dosad demografi upozoravali, i to nesmanjenim intenzitetom. Smatra da to zapravo pokazuje kako se, unatoč snažnoj retorici, stvarno ništa ne čini po tom pitanju, a i da se čini, dodaje, ne bi tako brzo došlo do zaustavljanja ili usporavanja tih trendova.

– Nego je očito, dakle, da se stvari tu intenziviraju. Da postoji primjena određenih sustavnih mjera i jake demografske politike, onda bismo ipak unatrag dvije, tri godine primijetili bar nekakve blage naznake usporavanja trendova. Ne bi oni postali pozitivni, ali bili bi manje loši. No, kada imamo situaciju da je to intenzivirano, te da su negativni trendovi sve snažniji, onda ili nema nikakvih mjera, što je zapravo činjenica, ili i ono što se primjenjuje ne nailazi na plodno tlo. Ne nailazi zato što su to aktivnosti koje država poduzima, ali ne demografskog karaktera, nego socijalnog. Nitko se zbog većih dječjih doplataka i sličnih drugih stvari neće odlučiti na djecu. Izostaju one prave mjere koje bi doista mogle utjecati na porast nataliteta. Ne zalazi se u pitanje radnog zakonodavstva, odnosa poslodavaca prema ženama, odnosno prema majkama, stambene i porezne politike, pa i delimitiranja rodiljnih naknada od kojih se odustalo – zaključuje Živić.