Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio novo izdanje publikacije “Žene i muškarci u Hrvatskoj”, koje donosi niz zanimljivih podataka o ravnoteži spolova u raznim aspektima života – od obrazovanja i tržišta rada, pa sve do politike i demografskih trendova.
Ako zavirimo u 1950. godinu, kad su naši djedovi i bake stupali u brak, društvena slika bila je bitno drugačija. Tada je u Hrvatskoj sklopljeno čak 37.995 brakova – što znači 9,9 brakova na 1.000 stanovnika. Brak je tada bio ne samo društvena norma, već i očekivani korak u životu.
Usporedimo to s 2023. godinom: lani je u Hrvatskoj sklopljeno 17.306 brakova – tek 4,5 na 1.000 stanovnika. Drugim riječima, danas ulazimo u brak dvostruko rjeđe nego prije 70-ak godina.
Osim što se rjeđe vjenčavamo, brak sve češće odgađamo. U 1970-ima žene su se prvi put udavale s prosječno 21,6 godina, a muškarci ženili s 25,5 godina.
Danas? Prosječna mladenka u Hrvatskoj ima 29,7 godina, a mladoženja 32 godine.
Brak se više ne doživljava kao nešto što treba “riješiti” do tridesete. Mnogi parovi prije braka žele završiti školovanje, izgraditi karijeru, steći financijsku stabilnost – i bolje upoznati sebe (i partnera).
Ove brojke ne znače nužno da manje vjerujemo u ljubav – već da drukčije definiramo zajedništvo. Sve više parova živi u izvanbračnim zajednicama, a društvene norme više ne vrše isti pritisak kao nekad.
U svakom slučaju, brojke jasno govore: brak u Hrvatskoj više nije ono što je nekad bio. I to nije nužno loše – samo drugačije. I dok brakova imamo manje, razvoda imamo više. U 1950. godini bilo je 3.137 razvoda, što znači da je na svakih 1.000 sklopljenih brakova dolazilo 83 razvoda.
No 2023. godine taj se broj popeo na 4.407 razvoda, odnosno čak 255 razvoda na 1.000 brakova. Dakle – danas se raspada gotovo svaki četvrti brak. Iako je razlika velika, ona je i odraz društvenih promjena: danas parovi lakše prepoznaju kada nešto ne funkcionira i češće biraju zdrav i slobodan život umjesto opstanka radi reda.
