Europska komisija kreće u izmjene tržišnih standarda po pitanju voća i povrća, što već dugo traži hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, zadužena za EU strategiju “Od polja do stola”. Nadalje, olakšat će se doniranje hrane koja je da sada zbog raznih problema s etiketama završavala u smeću.
Ukratko, ovim će se izmjenama europskih pravila voće i povrće, koje estetski, oblikom ili dimenzijama ne odgovara tržišnim standardima, moće lakše plasirati u lokalnu i direktnu prodaju. To će olakšati život europskim i hrvatskim proizvođačima u Hrvatskoj i stoga Borzan, koja je bila i izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, snažno podržava ovaj potez.
– Drago mi je što je Europska komisija konačno imala sluha za ono o čemu govorim već godinama! Novim će se pravilima, s jedne strane, smanjiti bacanje i rasipanje hrane koja je sigurna za potrošače, a s druge strane pomoći lokalnim proizvođačima da takve svježe proizvode prodaju direktno kupcima ili u lokalnim trgovinama. Velike količine potpuno jestivog voća i povrća naših OPG-ova zbog estetskih razloga, poput mrlje na jabuci, ili ne bi stigle na tržište, ili bi se prodavale kao jeftinije sekundarne sirovine. Ovime će se našim poljoprivrednicima više isplatiti trud koji su uložili da bi to voće i povrće završilo kod kupaca, – ističe Borzan
Nadalje, Europska komisija izuzima proizvode namijenjene donacijama od glavnih zahtjeva o sadržaju etiketa i deklaracija. Novim pravilima će se smanjiti birokracija pri doniranju, što je uvelike sprječavalo trgovce da doniraju proizvode.
– Nažalost, do sada su velike količine jestive hrane bacane jer je pravna procedura oko označavanja otežavala njihovo doniranje. Događalo se da hrvatski proizvođači namirnice koje su namijenjene za tržište neke druge zemlje, zbog npr. etikete na jeziku te zemlje, ne bi mogli donirati u Hrvatskoj. Ukoliko bi neki proizvod bio namijenjen za francusko tržište, ne bi se mogao donirati u Hrvatskoj jer je imao etiketu na francuskom jeziku! Sada se konačno i to mijenja, pa će sigurna i jestiva hrana, umjesto u smeću, lakše doći do onih potrebitih. – zaključuje Borzan.
Podsjećamo, sve države članice EU bi do 2030. trebale prepoloviti količine bačene hrane, s time da će polazna količina za Hrvatsku biti 286.379 tona otpada od hrane godišnje ili 71 kilogram po stanovniku, koliko je izmjereno 2020. godine.
