Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.
Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
Kulminacija priprave za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.
“Hvaljen Isus, čestitam vam Badnjak, Adama i Evo. Kucilo se, macilo se, prasilo se, janjilo se, jarilo se, ždribilo se, kotilo se, leglo se” tim tradicionalnim pozdravom ranom zorom na Badnje jutro u mnogim slavonskim domovima oživi običaj položaja. Položaj je muško dijete, jer u narodu je vjerovanje da muška osoba donosi sreću.
Tako je jutros bilo u domovima brojnih Slavonaca koji na Badnje jutro ožive stari šokački običaj pilićarenja, odnosno ‘položaja’, kada muška djeca obilaze najbližu rodbinu i čestitaju Badnjak Adama i Evu. Domaćica posipa položaja zrnjem po glavi, sve za sreću, zdravlje i blagoslov u Novoj godini kao i Božićnih blagdana
I u Slavoniji je na Badnjak post i nemrs.
Tijekom dana jede se posna pogača, koja se umijesi od brašna,vode i malo soli, razvalja, i stavi peći u duguljastu tepsiju. Krumpir u ljusci se stavlja u rernu peći. Pucaju se pucavice, pije se medena rakija.
Autor: hrt.hr/mediaservis.hr
