Europska komisija objavila je veliku studiju o utjecaju oznaka rokova trajnosti na bacanje hrane u EU. Rezultati terenskog istraživanja pokazuju da se oko 9 milijuna tona hrane godišnje, 10% od ukupne količine bačene hrane, baci u EU iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda.
Prema istraživanju, koje je obuhvatilo 2296 proizvoda kupljenih u 109 trgovina na teritoriju osam država članica, najviše potencijala za smanjenje bacanja hrane u kontekstu rokova trajanja ima kod mliječnih proizvoda, jogurta, svježih sokova te pakiranog mesa i ribe, prenosi N1
Manje od pola građana EU razumije razliku između „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“, oznaka koje su propisane europskim zakonodavstvom. Iako nakon isteka ove druge oznake hrana može biti dobra za jelo još danima, tjednima i mjesecima, ona se masovno baca na dan isteka.
Što znači “najbolje uprotrijebiti do”?
– „Najbolje upotrijebiti do“ znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da npr. zadržava optimalnu hrskavost i boju. U Švedskoj i Norveškoj su eksperimentalno zamijenili tu oznaku s „najbolja kvaliteta do“ i „najbolje do, ali upotrebljivo nakon“. Europska komisija bi svakako trebala tu inicijativu uzeti u obzir, – objašnjava Borzan.
Zbog krivog tumačenja oznaka roka trajanja bacamo se sve više hrane
– Dobar dio od 90 milijuna tona hrane koliko se godišnje baci u EU je iskoristiv i zato EU i države članice imaju moralnu i političku obvezu da poduzmu mjere da se to smanji. Čak i da nema redova ispred pučkih kuhinja i činjenice da je skoro četvrtina građana u riziku od siromaštva, radi se o ogromnim količinama hrane u čijoj proizvodnji su utrošeni resursi poput vode, tla, goriva i radnih sati – zaključila je Borzan, stoji u priopćenju Ureda europzastupnice Borzan.
