- Autoškola ili auto škola/ radio postaja ili radiopostaja
Opće je načelo hrvatskoga da se riječi pišu odvojeno, svaka za sebe, razdvojene bjelinama. Ako se značenje riječi može iskazati kombinacijom jedinica koje već postoje u jeziku, tj. sastavljanjem riječi, nije potrebno uvoditi nove riječi. Novo se značenje može iskazati novim spojem postojećih jedinica. Tako je dobivena nova složena riječ čiji se dijelovi pišu sastavljeno. Treba razlikovati značenje riječi koje se pišu sastavljeno od onim koje se pišu rastavljeno. Spojeno napisana riječ „doduše“ znači „zaista“, a dvije odvojene riječi „do duše“ mogu se upotrijebiti u značenju „dirnuti do duše“. Kada se zajedno pišu prijedlog „u“ i imenica u množini „oči“, dobivamo riječ „uoči“ – tj. dan prije, i piše se zajedno, za razliku od razdvojenog “u oči“ što bi bilo gledati nekoga u oči. „Smjesta“ se piše spojeno i znači „odmah“, a kada se napiše razdvojeno „smjesta „ ima drugo značenje – „gledati s nekoga mjesta“ dok spojeno znači „odmah“.
Postoje i riječi koje se pišu sa spojnicom, a nazivamo ih polusloženicama, npr. „biser – grana“, „spomen – ploča“ i sl.
Ove primjere govornici hrvatskoga jezika dobro poznaju, ali nastaje nedoumica kada se nađu primjeri kako napisati složenicu koja u sebi ima neku stranu riječ. Često vidimo da je riječ „autoškola“ napisana razdvojeno „auto škola, riječ „radiopostaja“ često se piše s razmakom između „radio“ i „postaja“. Pravopis ima odgovore na pitanje kako se sastavljeno pišu imenice kojima su prvi dio riječi „auto, foto, audio, kino, radio, video“.
Sastavljeno, bez razmaka, pišu se riječi kojima je prvi dio riječ „auto“ – sastavljeno se piše – „autocesta, autobiografija, automehaničar“. Sastavljeno se pišu i riječi „fotoaparat, fotomontaža, fotosinteza, kinopredstava, kinoreklama“, sastavljeno se pišu i riječi „radiopostaja, radioaktivan, radiopretplata, radioprijenos, videokaseta,videoklub, videoprogram“.
- Usprkos glasina ili usprkos glasinama
U kojem padežnom obliku upotrijebiti riječ uz prijedlog „usprkos“? Je li pravilno reći „Usprkos roditelja, odlučio sam se oženiti“ ili „Usprkos roditeljima, odlučio sam se oženiti“. „Usprkos glasina, dokazao sam se svima“ ili „Usprkos glasinama, dokazao sam se svima“. „Usprkos“ je dativni prijedlog, zahtjeva dopunu s riječi u dativu, a označuje da tko što čini iako su okolnosti nepovoljne ili da tko što ne čini iako su okolnosti povoljne. Nije pravilno upotrebljavati ga s genitivom. Pogrešno je: „Usprkos roditelja, odlučio sam se oženiti“, a pravilno: „Usprkos roditeljima, odlučio sam se oženiti“. Pogrešno je: „Usprkos glasina, dokazao sam se“, a pravilno: „Usprkos glasinama, dokazao sam se“.
Prijedlog „unatoč“ također je dativni prijedlog koji označuje da se što zbiva iako su okolnosti nepovoljne ili da se što ne zbiva iako su okolnosti povoljne. Nije pravilno ni taj prijedlog upotrebljavati s genitivom.
Prijedlozi „usprkos“ i „unatoč“ sličnoga su značenja, ali postoje dvije razlike u uporabi.
„Usprkos“ se upotrebljava kada je riječ o svjesnoj radnji, odnosno o radnji na koju se može svjesno utjecati:
„Usprkos roditeljima, odlučio sam se oženiti„ – tu čovjek može kreirati društvene i obiteljske odnose. Također i u primjerima „usprkos tebi, usprkos tvojemu protivljenju, a za razliku od radnje na koju se ne može utjecati, npr. „Unatoč kiši, unatoč snijegu“, pa čak i u primjeru “ Unatoč ratu“ – i to ako ga izgovara mali obični čovjek.
Još jedna razlika, povezana sa zadnjima:
Prijedlog „usprkos„ najčešće se upotrebljava uza živa bića ili uza što apstraktno, a opet povezano sa živim bićima: „usprkos tebi, usprkos tvojemu protivljenju“, a prijedlog unatoč za neživo – unatoč nevremenu, unatoč kiši.
Ponovimo – „usprkos tebi, ljudima, pticama“, a „unatoč nevremenu, kiši, sniejgu“. Također možemo zaključiti i da prijedlog izriče viši stupanj protivljenja nego prijedlog „unatoč“.
