Nakon blagog oporavka u srpnju, kada je pad potražnje za radom bio najmanji ove godine, kolovoz donosi novi preokret. Prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, OVI indeks u kolovozu je pao za čak 14,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u usporedbi s prethodnim mjesecom zabilježen pad od 10,6 posto.
Kumulativno, od početka godine indeks je u minusu 13,5 posto, a trenutno je i treće tromjesečje u padu od 6,4 posto. Hoće li kraj rujna donijeti preokret i izvući tromjesečje u pozitivan saldo, ovisit će o kretanju broja novih oglasa za posao.
Zanimljivo, iako je kolovoz osmi mjesec zaredom da se bilježi pad na godišnjoj razini, srpanj je donio najslabiji pad u 2023. – svega dva posto.
Najtraženija zanimanja: promjene u poretku
Prvih pet najtraženijih zanimanja i dalje ostaje isto, no mijenja se njihov redoslijed. Prodavači su i dalje na vrhu, no skladištari su skočili na drugo mjesto, a vozači na treće. Istovremeno, konobari su pali s druge na četvrtu poziciju, a kuhari s četvrte na petu.
Među zanimanjima s najvećim rastom u potražnji posebno se izdvajaju inženjeri strojarstva, dok ostale profesije bilježe stabilniji trend.
U kolovozu su sve regije zabilježile pad broja oglasa, predvođene istočnom Hrvatskom i padom od čak 37,9 posto, a slijedio je sjeverni Jadran s 28,6 posto, južni Jadran s 19,5 posto te središnja Hrvatska sa sedam posto. Zanimanja koja su imala najveći negativan doprinos stopi pada indeksa u središnjoj Hrvatskoj bila su učitelj, referent i medicinska sestra, dok su najveći pozitivan doprinos imali oglasi u kojima su se tražili zaposlenici u financijama, skladištari i građevinski radnici, izvijestili su iz EIZ-a.
OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
Glavni razlozi pada potražnje za radom u Hrvatskoj
-
Sezonalnost – Kolovoz je kraj turističke sezone i uobičajeno nosi manju potrebu za konobarima, kuharima i sezonskim radnicima.
-
Slabljenje gospodarstva – Ako poduzeća očekuju slabiji rast ili su oprezna zbog inflacije i visokih troškova, manje otvaraju nova radna mjesta.
-
Migracije i manjak radne snage – Velik broj ljudi odlazi raditi van Hrvatske, a poslodavci se teže odlučuju na oglašavanje novih pozicija jer znaju da kandidata nema dovoljno.
-
Automatizacija – Neki sektori (administracija, logistika, marketing) već uvode alate koji smanjuju potrebu za određenim poslovima. AI zasad najviše utječe na uredske poslove, ali majstori, inženjeri i tehnička zanimanja i dalje su traženi i teško ih je nadomjestiti tehnologijom.
-
Strukturni problemi – Hrvatsko tržište rada ima nesrazmjer: poslodavci traže radnike u zanimanjima za koja se malo ljudi školuje (npr. vozači, majstori, inženjeri), dok u drugim područjima ima viška kadra.
