LJUDI se često obraćaju SBplusu s ciljem javnog prokazivanja institucionalnog napada na konstituciju ‘društva jednakih šansi’ i na taj način potvrđuju činjenicu kako smo zajednica s deficitom javnog nadzora društvenih temelja – od mjesnog odbora i općinskog suda do vrha državnih struktura.
Obraćajući se medijima oni, u stvari, demonstriraju svoju građansko-pravnu nemoć koju, tek, javno artikuliraju. Kad su već nemoćni, neka se barem zna u kakvom društvu živimo, kao da žele poručiti.
Zadnje pokazivanje ‘vrha sante leda’ učinili smo opisujući kako to izgleda kad ‘Kadija tuži i sudi‘ tijekom nekorektne dodjele županijskih stipendija i još nekorektnijeg zapošljavanja.
Pokazali smo kako konačni sud o sadržaju nekog akta donosi sam njegov autor. Drugim riječima, pokazali smo kako država kontrolira samu sebe. Pokazali smo kako su moguće – i u društvu koje sebi tepa da je demokratsko – pojave svojstvene totalitarnim zajednicama?
Kako je to moguće?
Kako je moguće da – u formalno demokratskom društvu – preživljavaju pojave svojstvene autokratskim i/ili totalitarnim društvenim sustavima.
Kako je moguće da – unatoč javnom prokazivanju grube zloporabe položaja i ovlasti – svojevremeno novogradiški gradonačelnik i aktualni saborski zastupnik ne bude procesuiran?
Kako je moguće da – unatoč javnom prokazivanju grube zloporabe položaja i ovlasti – aktualni zamjenik župana i njegov šef ne budu procesuirani?
Kako je moguće da – unatoč javnom prokazivanju grube zloporabe položaja i ovlasti – svojevremeno ovdašnji šef policije ne bude procesuiran?
Kako je moguće da – unatoč javnom prokazivanju grube zloporabe položaja i ovlasti – ovdašnji sudac i šef sudskog registra ne bude procesuiran?
Dapače, zahvaljujući ne djelovanju i/ili čak grubim prekoračenjima ovlasti ovdašnjeg zamjeniku državnog odvjetnika, u stvari, omogućeno je i hrvatskom ministru kriminalce kao elitu društva predstavljati.
Korupcija je majka svih društvenih zala
Slovenija je najkorumpiranija, država na svijetu, pokazali su rezultati studije koju je provela konzultantska tvrtka Erst&Young. Naši susjedi zauzeli su prvo mjesto na neslavnoj ljestvici, a iza njih, na drugom mjestu, nalazi se Kenija. Na trećem mjestu je Hrvatska u kojoj 90 posto menadžera smatra da je korupcija zastupljena u svakodnevnom životu, svojevremeno je pisalo slovensko ‘Delo’.
Iako je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, po većem broju kriterija, ocijenjeno kao dobro, State Departement, u svom redovitom godišnjem pregledu stanja ljudskih prava, ističe i niz zamjerki. „Jedan od ozbiljnih problema je korupcija, koja svoje jezgro ima u institucijama, zdravstvu, sveučilištu, sudstvu, javnom sektoru te među poduzetnicima. Korupcija je zastupljena u gotovo svim segmentima društva, ekonomije i Vlasti”. To što je State Departement jedna od najozloglašenijih institucija svijeta, ne umanjuje hrvatski problem.
Držeći korupciju “štetnom društvenom pojavom koja narušava temeljne društvenih vrijednosti”, Hrvatski sabor, 19. lipnja 2008. godine, usvojio je Strategiju suzbijanja korupcije, a potom izabrao Nacionalno vijeće za praćenje provedbe te Strategije. Aktualni predsjednik Vijeća je Vladimir Šeks, a ispod linka nalazi se njegovo zadnje Izvješće o radu. Dakle, zakonodavni dio, iz trodiobne vlasti, napravio je pravni okvir za suzbijanje korupcije u hrvatskom društvu.
Izvršni dio vlasti, Vlada Republike Hrvatske, 02. kolovoza 2012. godine, donijela je Odluku o osnivanju povjerenstva za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije, a Ministarstvo pravosuđa izradilo je najnovijiAkcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije. Predsjednik Povjerenstva je ministar pravosuđa, Orsat Miljenić. Ostalim članovima Povjerenstva imenovani su: ministar unutarnjih poslova, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, ministar poduzetništva i obrta, ministar zdravlja, ministar financija, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja, ministar uprave, zamjenica ministra gospodarstva,predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, Glavni državni revizor, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i ravnatelj Ureda za udruge.
Drugim riječima, u istom tijelu sjede izvršna i pravosudna vlast. Budući da je izvršna vlast to postala voljom zakonodavne, možemo govoriti o anuliranju trodiobe vlasti i uspostavljanju njezina jedinstva na jednom zadatku – eliminaciji korupcije. A, dok ‘nadzornici’ sjede zajedno, opravdano je pitati – tko nadzire njih? Jer, upravo u njihovim institucijama “jezgro je korupcije”.
Brodsko-posavski kartel za nadzor ovdašnje korupcije
Umjesto da Županijska skupština izabere svoje Povjerenstvo koje bi,između ostalog, bavilo se praćenjem učinkovitosti tijela zaduženih za suzbijanje korupcije na prostoru Brodsko-posavske županije, pa i korumpiranošću pojedinaca i grupa unutar tih tijela – pravosuđa, policije, županije, gradova, općina, zdravstvenih ustanova, HGK… – Županijska skupština donosi Odluku temeljem koje župan, Danijel Marušić,18. prosinca 2013., objavljuje Rješenje o imenovanju svojevrsnog kartela (Povjerenstva) za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije na području Brodsko-posavske županije.
1. Zlatko Mirković, dipl.iur., predsjednik Županijskog suda
2. Mirela Šmital, dipl.iur., v.d. županijske državne odvjetnice
3. Danijel Marušić, dr.vet.med., župan Brodsko-posavske županije
4. Ante Zovak, načelnlk Policijske uprave brodsko-posavske
5. Mario Vučinić, dipl.iur., predsjednik Ureda državne uprave
6. Dunja Magaš, dipl.ing.qrađ., predstavnica iz graditeljstva
7. Davor Vlaović, univ.spec.oec., predstavnik iz poduzetništva
8. Josip Samardžić, dr.med., predstavnik iz zdravstva
9. Ranko Šimić, predstavnik iz djelatnosti financija
10. Krešimir Rudec, dipl.oec., predstavnik Županijske gospodarske komore
11. Tomislav Bašić, dipl.iur., predstavnik iz obrazovanja, sporta i kulture
Dakako, većina ljudi s popisa nisu sporni, nego institucije koje predstavljaju jer, upravo one, glavni su nositelji korupcije.
Iz Zaključka tog Povjerenstva, od 14. veljače 2014., vidljivi su birokratska inertnost i podanički instinkt. Naime, tek je podanički mentalni sklop mogao instiktivno, na prvu, za svaki slučaj, nek’ se zna… napisati kako oni “podržavaju Akcijski plan provedbe Strategije suzbijanja korupcije”, a zatim, u istoj rečenici, nastaviti “kojaobvezuje sva nadležna tijela…”. Tko ‘podržava’ ono što je ‘obvezno’?
”U sklopu svog djelovanja”, između ostalog piše u Zaključku, “Povjerenstvo će posebno inzistirati na transparetnosti postupaka javne nabave…, zatim postupaka zapošljavanja…”. Dakle, župan Marušić, zajedno sa svojim zamjenicima, putem Povjerenstva, inzistirati će kod župana Marušića i njegovih zamjenika – neka transparentno postupaju kod javne nabave i zapošljavanja. (sic!)
Kako to rade drugi
Za razliku od Brodsko-posavske, varaždinska Županijska skupština osnovala je Antikorupcijsko povjerenstvo čiji predsjednik nije predsjednik tamošnjeg suda, nego predsjednik oporbenog Kluba vijećnika u tom parlamentu. U njihovom Povjerenstvu nema ni izvršne ni pravosudne vlasti. One, te tri vlasti, vjerojatno, tamo se međusobno nadziru, što im i jeste jedna od osnovnih zadaća.
Niti druge županije, pa čak ni grad Zagreb, nemaju tako karikaturalan i besmislen sastav Povjerenstva za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije kakav ima Brodsko-posavska županija. A, hoće li ta Povjerenstva zaista raditi pretpostavljene poslove ili će tek biti kulisa iza koje će dosadašnji koruptivni procesi teći nesmetano, drugo je pitanje.
Konzekventno, temeljna karakteristika totalitarnih sustava jeste ‘jedinstvo vlasti’ – zakonodavne, izvršne i pravosudne – koje su, obično, u funkciji ideologije i/ili vođe. Iako je u Hrvatskoj, odavno, ideologiju pojela kuna, princip jedinstva vlasti ostao je isti. Negdje je to prikriveno, odnosno sofisticirano, kao na državnoj razini, a negdje je to ‘transparentno’, kao u Brodsko-posavskoj županiji.
Konačno, suspektnog bivšeg novogradiškog gradonačelnika i aktualnog Župana, bivšeg načelnika policije i aktualnog šefa sudskog registra, nominalnog vlasnika Slavonije DI i slične ‘poduzetnike’, u društvenu elitu nisu promovirala njihova dobra djela, nego oni koji su im nedjela trebali procesuirati, a to (ne)namjerno činili nisu. A hoće li, vidljivo je iz načina na koji se korupcija (i) na ovim prostorima (ne)namjerava suzbijati.
PRILOG:
IZVJEŠĆE O SUZBIJANJU KORUPCIJE
Autor: Jerko Zovak (sbplus.hr)
