Na 6 gospodarskih jedinica preostalo 20 milijuna m2 minski sumnjive površine. Prema optimističnim prognozama šume bi se mogle vratiti u sustav gospodarenja za 10-ak godina. Izgubljena dobit za svakih 10 godina: 195 milijuna kuna.

Nakon dovršetka radova danas je u Prašniku obavljen posljednji nadzor nad razminiranim dijelovima šumskog odjela 1b i 1c.  Na terenu je bio pirotehnički nadzornik Hrvatskog centra za razminiranje Ivan Martić, skupina za potporu HCR-a – tri pirotehničara i pirotehnički nadglednik,  voditelj radilišta tvrtke Heksogen te predstavnik investitora Hrvatskih šuma, Damir Matošević, koordinator Uprave šuma Nova Gradiška za humanitarno razminiranje.

– U zadnje 4 godine najviše smo investicija u razminiranje usmjerili upravo ovdje, u jednu od boljih šuma po zalihi kvalitetnog drva koji u ovoj šumskoj jedinici košta 500 kuna po kubnom metru, s time da najkvalitetniji sortimenti kod hrasta lužnjaka (furrnir F1) čak dostižu cijenu i do 1700 kuna po m3, kaže Matošević.

 

Na 6 gospodarskih jedinica – zapadni i južni Psunj, novogradiška i okučanska brda, Podložje i Prašnik – još uvijek je 6200 hektara radno nedostupnog prostora, odnosno, 2075 ha u minski sumnjivom prostoru, ili, 20 milijuna m2.

 

– Ako tu brojku pomnožite sa 7 kuna po jednom četvornom metru onda je razumljivo što je problem. Do prošle godine smo godišnje izdvajali 7,5 milijuna kn za razminiranje a od ove je godine iznos prepolovljen, negdje na 3,5 milijuna kn. Tim tempom, najoptimističnije prognoze govore o najmanje jednom desetljeću za povrat tih šuma u sustav gospodarenja, kaže Matošević.

 

– Samo na minski sumnjivom prostoru (2075 ha) drvna zaliha iznosi 1,87 milijuna “kubika”, pa ako smo kroz 10 godina – na koliko se izrađuje gospodarska osnova – mogli  eksploatirati 390 000 m3, onda to znači da smo u tih 10 godina izgubili dobit od čak 195 milijuna kuna, kaže Matošević.

 

Procjena vrijednosti ukupne drvne zalihe na radno nedostupnom prostoru kreće se po sadašnjim cijenama oko 900 milijuna kuna.

 

Prema utvrđenim priroritetima na jesen se očekuje otvaranje i istočnog dijela Prašnika, tzv. “parka Prašnik” od čega izravne koristi – pored Hrvatskih šuma koji izgubljeni prihod mjere stotinama milijuna kuna – imaju i svi oni koji se bave turizmom i lovnim turizmom.

Autor: Saša Radivojević

Komentari
Prethodni članakDelegacija Županije u radnoj posjeti Vrbju
Sljedeći članakEKSKLUZIVNI INTERVJU: Margetić dobio podršku Bruxellesa (audio/photo/video)