U sklopu projekta „Društvo dijaloga – manje nasilja“, koji Udruga gluhih i nagluhih provodi od studenog 2015. godine, održan je okrugli stol na temu međuvršnjačkog nasilja i nasilja nad mladima.
Okrugli stol je održan u restoranu Slavonski Biser, u petak 23. rujna, od 10.30 do 15.00 h. Nakon uvodne riječi voditelja projekta Josipa Brozovića, koordinatorica projekta Nikolina Jureković predstavila je ciljeve, aktivnosti i dosadašnje rezultate provedbe, nakon čega je uslijedilo predstavljanje rezultata istraživanja o međuvršnjačkom nasilju.
Rezultate istraživanja predstavila je Ema Petričević, asistentica na Učiteljskom Fakultetu u Zagrebu, koja je i osmislila te analizirala navedeno istraživanje, zajedno sa svojom mentoricom prof. Tajanom Ljubin Golub.
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti pojavnost međuvršnjačkog zlostavljanja u zapadnoj Slavoniji te faktore koji su povezani s doživljavanjem i počinjenjem međuvršnjačkog zlostavljanja. U istraživanju je sudjelovalo 295 učenika iz 7 srednjih škola u zapadnoj Slavoniji. (Ekonomsko – birotehnička škola i Medicinska škola Slavonski Brod, Elektrotehička i ekonomska škola ; Industrijsko – obrtnička škola Nova Gradiška, Ekonomska škola i Poljoprivredno – prehrambena škola Požega, Srednja škola Pakrac). Istraživanje je provedeno u lipnju 2016. godine.
Rezultati su pokazali da su relacijsko i verbalno zlostavljanje najzastupljeniji. Mladići su u većoj mjeri i počinitelji i žrtve zlostavljanja, osim kada je u pitanju relacijsko zlostavljanje gdje nema razlika između mladića i djevojaka. Također, primjetno je postojanje značajne povezanosti između počinjenog i doživljenog zlostavljanja te da i počinitelji i žrtve zlostavljanja doživljavaju stres, anksioznost i depresivnost. Napominjemo kako će brošura sa svim rezultatima biti dostupna na našoj web stranici.
Uslijedila je javna rasprava svih sudionika o uzročnicima nasilja nad i među djecom i mladima; te mogućim načinima prevencije. Na okruglom stolu sudjelovali su, uz provoditelje projekta iz Udruge gluhih i nagluhih i autorice istraživanja, predstavnica Ministarstva socijalne politike i mladih Morana Makovec, zamjenica gradonačelnika Vesna Đapić; Mihaela Đeraj iz Odjela za društvene djelatnosti grada Nova Gradiška, pedagoginje Mira Linjaković i Mirela Brlić Trnka, stručne suradnice iz Centara za socijalnu skrb Požega Nada Antonić Čadovska i Sanja Samardžija, Ivana Mikanović iz CZSS Nova Gradiška, te predstavnici MUP-a; Boris Janč iz Odjela za prevenciju delikvencije maloljetnika, te kontakt policajac Tomislav Maraković.
Okupljanjem relevantnih dionika na jednom mjestu htjeli smo ostvariti prvi korak ka stvaranju međusektorske suradnje između organizacija civilnog društva i javnih ustanova važnih u ovom kontekstu, kako bi se prevenciji nasilja pristupilo sustavno i učinkovito. Nažalost, resursi koje organizacije civilnog društva imaju često ne omogućuju dugotrajno provođenje ovakvih projekata; te aktivnosti usmjerene prevenciji često ovise o dobroj volji osoba uključenih u rad s mladima, bilo kroz sustav formalnog obrazovanja, druge institucije ili udruge.
Ono što je istaknuto tijekom rasprave jest kako je potrebno uvesti preventivne programe u škole i važno je da ih provode osobe koje su bliske tom sustavu, znači sami učitelji i nastavnici koji poznaju učenike, a da bi se spriječilo nasilje važna je podrška u školi jer nastavnici mogu puno utjecati na ponašanje učenika. Međutim, jasno je kako roditelji ipak imaju najveći utjecaj na vlastitu djecu, te je potrebno aktivno uključiti roditelje kroz predavanja ili radionice kako bi bili dio tog procesa.
Također, mladi još uvijek nisu prepoznati kao zasebna skupina u Zakonu o lokalnoj samoupravi, a bez tog preduvjeta otežano je stvaranje kvalitetnog sustava podrške, u financijskom i deklarativnom smislu, programima koji bi bili usmjereni mladima; među ostalim i prevenciji nasilja.
Zaključak javne rasprave jest kako je važno povezati institucije kako bi mogle surađivati, što je bio i cilj ovog projekta. Također, potrebno je stvoriti koordinacijsko tijelo koje će donijeti kurikulum, s neformalnim metodama rada s mladima usmjerenim prevenciji nasilja i promicanju kulture mira. Svi članovi tog tijela bi taj kurikulum uveli u svoje institucije (škole, centre za socijalnu skrb) i svoje programe te bi ga mogli koristiti u svom radu.
Na taj način uspjeli bi senzibilizirati mlade, ali i javnost općenito, o problemu nasilja, te osigurati provođenje sustavnog programa prevencije na području dvije županije koji bi kroz uključivanje širokog kruga stručnjaka doprio do velikog broja mladih.
Vjerujemo kako smo ovim projektom napravili prvi korak ka ostvarivanju tog cilja, a UGNG će svakako nastaviti ulagati svoje napore ka promicanju tolerancije, održivog mira i općeg prihvaćanja različitosti. Putem neformalnih sastanaka i kontakata koje smo uspjeli ostvariti tijekom provedbe ove aktivnosti sigurni smo kako ćemo uspjeti osigurati održivost ovog projekta i nastaviti djelovati u smjeru prevencije nasilja.
Odnosi s javnošću
UGNG
