To da se politički ugled ne može steći preko noći, najspektakularnije demonstrirali su Dario Marenić i Tomislav Vlajnić iz HSP AS te velika akvizicija Mosta, smijenjeni bivši novogradiški gradonačelnik i najagresivniji politički nasrtljivac u Brodsko-posavskoj županiji, Željko Bigović, koji su u svoje kampanje uložili strašno puno a, zauzvrat, dobili onoliko koliko politički objektivno vrijede, vrlo malo.
Višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj održani su osam puta: 1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011. i 2015. godine. Odlukom predsjednice Republike Hrvatske, prijevremeni izbori za 9. saziv Hrvatskoga sabora održani su u nedjelju, 11. rujna 2016. Predsjedničina odluka uslijedila je nakon stupanja na snagu Odluke o raspuštanju Hrvatskoga sabora 15. srpnja 2016. Osmi saziv Hrvatskoga sabora konstituiran je 28. prosinca 2015., a bit će zaključen danom konstituiranja 9. saziva.
Na izvanrednim izborima, drugi put, primijenjeno je i preferencijalno glasovanje, što znači da je birač mogao, osim jednoj kandidacijskoj listi na biračkom listiću, svoj glas dati i jednome kandidatu s te liste – povećavajući tako njegove izglede za osvajanje saborskoga mandata.
Želeći provjeriti uspjeh političara s područja Brodsko-posavske županije, izradili smo tablicu njihove popularnosti – kako unutar vlastite izborne liste tako i u biračkom tijelu u cjelini.
Ono što je na prvu vidljivo jeste činjenica da popularnost stranaka i pojedinca ne ovisi o kakvoći izborne kampanje nego o njihovu radu između dvaju izbora, općoj percepciji, prisutnosti u javnosti, predrasudama i drugim uzrocima. Naime, potvrđena je teza kako se, tijekom izborne kampanje, skor neke stranke i pojedinca u njoj, u odnosu na njihov minuli rad i opću percepciju javnosti, može promijeniti za tri do pet posto. Ako u zemlji nije došlo do dramatičnih promjena u društveno-političkim odnosima ili većih ekscesa pojedinih izbornih sudionika.
Budući da hrvatski birači, stari i mladi, duboko su podijeljeni na ideološkim postulatima utemeljenim između 1918. i 1945. godine, njihov pristup izboru stranke ili pojedinog kandidata 2016., primarno, ovisio je o tom općem ideološkom stavu. Dakle, uglavnom, nije imao velike racionalne veze s ponudom stranačkih programa i ljudi. Odljev glasova izvan dvije političke matice (HDZ i SDP) više se događa zbog njihove nedovoljne dosljednosti u ideološkoj osnovi, nego zbog aktualne operativnih politika, jer među njima nema pažnje vrijednih razlika.
Posljedično tim premisama, ni rezultati devetih parlamentarni izbori na području Brodsko-posavske županije ne odstupaju previše od prethodnih osam. Bezmalo, uspjeh stranaka potpuno je isti, a kako su na listama prošli kandidati, donosimo u tablici koja slijedi.
Uloženo i dobiveno u kampanji, ni približno, nije proporcionalno
Nakon što su opredijelili se ideološki, birači su kandidate na svojim listama rangirali prema kriterijima svojstvenim za odabir svake druge robe (odjeće, obuće, jela, pića…). Broj preferencijalnih glasova, primarno, ovisio je o broju ukazanja kandidata u javnosti – proteklih godina – a ne o njihovoj pameti, radinost, originalnosti i sl. Pritom, dakako, nešto utjecaja imala je i dotadašnja osobna korist glasača ostvarena posredstvom pojedinih kandidata.
Najviše preferencijalnih glasova u V. izbornoj jedinici – s područja Brodsko-posavske županije – osvojio je aktualni Brodsko-posavski župan Danijel Marušić (HDZ), a odmah iza njega, njegov dugogodišnji zamjenik Davor Vlaović (HSS). Ova dva kandidata najbolji su dokaz kako je broj ukazanja među biračima – i poneka poklonjena im mrvica sa siromašne županijske proračunske trpeze – temeljni uzrok njihove ‘popularnosti’. Nema tog političara, poduzetnika, sportaša, umjetnika, lovca ili žandara… koji su na više kirvajeva, rođendana, proslava, godišnjica, ručaka ili tek kavica, bili s potencijalnim biračima u zadnjih 12 godina.
Osim njih dvojice, među prvih pet kandidata po broju prikupljenih preferencijalnih glasova, nalaze se: predsjednik Županijske skupštine i HDZ-a te dugogodišnji vrlo uspješni poduzetnik, Pero Ćosić (HDZ); hrabra i ustrajna općinska načelnica Velike Kopanice, Ružica Vukovac (Most) i novogradiški gradonačelnik, arhitekt Vinko Grgić (SDP).
Mada je uvjerljivo najviše uložio u osobnu promidžbu, Pero Ćosić osvojio je, nominalno, 35 posto manje preferencijalnih glasova u odnosu na prethodne izbore kad nije uložio ništa. To što je kolega mu s liste, Danijel Marušić, osvojio 44 posto manje preferencijalnih glasova nego lani, ništa ne mijenja na činjenici da se ugled stječe dugogodišnjim radom ili marketingom, a ne tijekom jedne izborne kampanje.
‘Da su šutjeli ostali bi filozofi’
To da se politički ugled ne može steći preko noći, najspektakularnije demonstrirali su Dario Marenić i Tomislav Vlajnić iz HSP AS te velika akvizicija Mosta, smijenjeni bivši novogradiški gradonačelnik i najagresivniji politički nasrtljivac u Brodsko-posavskoj županiji, Željko Bigović, koji su u svoje kampanje uložili strašno puno a, zauzvrat, dobili onoliko koliko politički objektivno vrijede, vrlo malo.
Kao kandidate koji su, unatoč manjem odzivu birača, zadržali, odnosno poboljšali, svoj osobni skor na izbornoj listi, treba istaknuti Ljubicu Maksimčuk (HDZ) sa 1.105 i Petra Bašića (Bandić 365) sa 940 preferencijalnih glasova.
Kandidati koji su u parlamentarne izbore išli s primarnim ciljem održanja svoga imena u opticaju za moguće trgovine tijekom sklapanja prijeizbornih koalicija za predstojeće lokalne izbore, također ne mogu pohvaliti se budućim ulogom s kojim raspolažu.
Među najistaknutijim imenima na lokalnoj političkoj sceni – koja su tvrdila i ponašala se kao da imaju određenu osobnu težinu – prije svih, moguće je istaknuti bivšu zamjenicu brodskog gradonačelnika,Ilijanu Vrbat Pejić i stranačkog joj kolegu Dalibora Damičevića (HSP), koji su skupili 25 odnosno 48 preferencijalnih glasova. Ništa bolje prošli nisu ni Dubravko Kolundžić (HDSSB) s 215, Vinko Kuzmić (SU) sa 150 i Jadran Popović (Laburisti) s 19 preferencijalnih glasova.
Da na izbore nisu išli ‘ostali bi filozofi’, a ovako otklonili su svaku sumnju.
Oni izbore dobili nisu i ne zna se ka’će.
