Gradski muzej Nova Gradiška i ove se godine uspješno uključio u obilježavanje Noći muzeja, jedne od značajnih kulturnih manifestacija, koja je doživjela svoje 21. izdanje. Bogat i raznolik program privukao je iznimno velik broj posjetitelja te još jednom potvrdio važnu ulogu Muzeja kao živog središta kulturnog i društvenog života grada.
Program je započeo u potkrovlju Muzeja predstavljanjem knjige „Gordan Bijelić: Lokalni svijet ili Bube u glavi“. Ravnateljica Gradskog muzeja Jelena Kovre u uvodnom je obraćanju pozdravila brojne okupljene te istaknula kako je knjiga rezultat dugogodišnjeg rada, ali i poticaja prijatelja, kolega i suradnika da se bogat i raznovrstan opus Gordana Bijelića objedini u tiskano izdanje.
Gordan Bijelić, rođeni Novogradiščanin, nakon završene Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu studirao je na likovnim akademijama u Ljubljani i Zagrebu, a diplomirao na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Profesionalni je put obilježio kao voditelj Galerije Kerdić, koja je 1999. godine spajanjem sa Zavičajnim muzejem postala Gradski muzej Nova Gradiška, dok je radni vijek završio kao učitelj Likovne kulture u Osnovnoj školi Mato Lovrak. Autor je brojnih prepoznatljivih grafičkih rješenja i logotipa koji su trajno obilježili vizualni identitet grada, a njegov pedagoški rad ostavio je snažan i dugotrajan trag u odgoju generacija likovno osviještenih i kreativno osjetljivih mladih ljudi.
Uvodnom rječju okupljenima se obratio Miroslav Pišonić, voditelj galerijskog odjela Gradskog muzeja i autor izložbe, dok su o Bijelićevu liku i djelu govorili Jugoslav Gojković, Matej Knežević, Zlatko Kozina, Mirko Golovrški i Bojan Krištofić. Kroz niz osobnih priča, anegdota i sjećanja prisjetili su se zajedničkih suradnji, profesionalnih susreta i dugogodišnjeg prijateljstva s Bijelićem, opisujući ga kao iznimnog umjetnika i kreativca, ali i kao nesebičnog, nenametljivog čovjeka.
„Gordan ovdje djeluje dugi niz godina. Riječ je o čovjeku koji je svojim radom, djelovanjem i bićem nadišao prostor, ne samo Novu Gradišku, nego i regiju. Njegov je rad relevantan u znatno širim okvirima“, istaknuo je Pišonić, dodavši kako je izložba intrigantna i predstavlja svojevrsni nastavak Bijelićeva umjetničkog promišljanja, a ne njegov završetak. „To nije , kako je i sam Gordan naglasio, komemorativni čin, nego otvorena priča koja se nastavlja. Izložba je povezana s likom Antuntuna iz pjesme Grigora Viteza, ali interpretirana na suvremen, konceptualan način.“
O snažnom umjetničkom i ljudskom dojmu koji je Bijelić ostavljao na svoju okolinu govorio je i Jugoslav Gojković, naglasivši njegovu rijetku sposobnost da kroz umjetnost potakne promatrača na unutarnji dijalog: „ Gordan je tako inspirativan čovjek što pokazuje i ovaj prekrasan odaziv. Ljudi su došli iz Zagreba, Slavonskog Broda, s raznih strana ne samo kao prijatelji nego kao ljudi koji se zaista dive Gordanovom djelu. On je nenametljiv čovjek, kao umjetnik izuzetno kreativan. Polazi od stvari koje vas na prvi pogled zbune, a zatim vas vode prema razumijevanju i ljepoti djela. U vremenu otuđenja, njegova umjetnost vraća čovjeka sebi, a to je danas neprocjenjivo.“
Uz dozu humora i emocije obratio se i umirovljeni ravnatelj OŠ Mato Lovrak Mirko Golovrški, prisjećajući se Bijelićeva pedagoškog rada: „Nije štedio ni vrijeme ni trud. Djeca su ga obožavala, kao i cijeli kolektiv. Kao pedagoški radnik bio je neponovljiv, uvijek nasmijan, uvijek otvoren, sposoban okupiti ljude oko sebe, a to ne može svatko.“
Nakon predstavljanja knjige otvorena je izložba „Kako živi Antuntun“, postavljena u galerijskom prostoru na prvom katu Muzeja. Izložba je autorsko djelo Gordana Bijelića, uz postav Miroslava Pišonića, a na zanimljiv, duhovit i vizualno snažan način reinterpretira poznatu pjesmu Grigora Viteza, jednog od najznačajnijih hrvatskih dječjih pjesnika i zavičajnika. Lik Antuntuna, kroz suvremeni umjetnički jezik, postaje metafora slobode i individualnosti, vrijednosti koje su duboko utkane i u Bijelićev umjetnički svjetonazor.
Treći dio programa započeo je u večernjim satima u potkrovlju Muzeja, gdje su posjetitelji mogli razgledati izložbu „Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku“ te sudjelovati u druženju s ranosrednjovjekovnim ratnikom. Na interaktivan i edukativan način predstavljen je segment hrvatske povijesne baštine, što je izazvalo izniman interes publike i dodatno obogatilo doživljaj večeri.
Hrvatsko muzejsko društvo ove je godine obilježilo 21. Noć muzeja, manifestaciju koja se kontinuirano održava od 2005. godine i koja je od skromnih početaka s nekoliko zagrebačkih muzeja izrasla u nezaobilazan kulturni događaj s gotovo 300 uključenih muzeja, galerija i baštinskih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnje izdanje održano je bez zadane središnje teme, čime je ustanovama omogućena programska sloboda i prilagodba vlastitim sadržajima.
Iznimna posjećenost Noći muzeja u Gradskom muzeju Nova Gradiška još je jednom potvrdila trajnu vrijednost ove manifestacije. Kao i Antuntun, lik koji se opire jednoznačnim tumačenjima i ustaljenim obrascima, i Bijelić je autor koji svojim djelovanjem ne prestaje izazivati znatiželju, poticati dijalog i okupljati publiku. Njegov umjetnički opus, duboko ukorijenjen u lokalni kontekst, ali istodobno otvoren prema suvremenim interpretacijama i univerzalnim temama, i dalje aktivno komunicira s publikom, potvrđujući njegovu trajnu relevantnost na kulturnoj sceni, ne kao zaokruženu priču, već kao proces koji se nastavlja.
