U Gradskom muzeju Nova Gradiška održano je stručno predavanje i predstavljanje virtualne izložbe „Svijet Karla Dieneša – Nova Gradiška i Hrvatska na fotografijama (1918.–1941.)“, posvećene ljekarniku, fotografu-amateru i iznimnom kroničaru lokalne i nacionalne povijesti Karlu Dienešu.
Ovo predavanje organizirano je s ciljem valorizacije i dodatnog približavanja javnosti jedne od najznačajnijih privatnih ostavština vizualne baštine međuratne Hrvatske. Stručnim izlaganjima publici su se obratili autori izložbe, dr. sc. Suzana Leček iz Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu te Ivica Brtan iz Gradskog muzeja Nova Gradiška.
Kroničar svojega vremena
Karlo Dieneš bio je, prema riječima autorice izložbe Suzane Leček, „kroničar epohe u kojoj je živio“. Njegova zbirka, procijenjena na gotovo 15 tisuća negativa i nekoliko tisuća fotografija, predstavlja iznimno vrijedan vizualni zapis razdoblja između dvaju svjetskih ratova. Leček ističe da je riječ o opusu koji još uvijek nije u potpunosti istražen: „Tek otkrivamo razmjere njegova rada. Ono što vidimo nije samo povijest Nove Gradiške, nego i šira kronika 20. stoljeća i modernizacije Hrvatske.“
Za potrebe virtualne izložbe iz opsežne građe odabrano je 75 fotografija nastalih između 1918. i 1941. godine, koje najzornije prikazuju slojevitost Dieneševa vizualnog svjedočenja. Fotografije obuhvaćaju obiteljski i društveni život obitelji Dieneš, njihove prijateljske i poslovne veze, ali i političke, kulturne te modernizacijske procese koji su obilježili međuratno razdoblje.
Kroz Dienešev objektiv Nova Gradiška se otkriva kao grad u dinamičnom razvoju i snažnom društvenom životu. Bilježio je manifestacije, povorke, glazbene i kulturne priredbe, druženja i svečanosti, život zajednice prije masovnih medija. Leček pojašnjava kako su te fotografije dragocjen prikaz javnog života i prostora: „To je bilo doba kada se ljudi druže, kada su udruge i društva središte života. Dieneš je dokumentirao i te trenutke, ali i procese modernizacije, elektrifikaciju, dolazak radija, izgradnju pruge, prve automobile i autobuse.“
Njegov fotografski opus također obuhvaća motive Zagreba, gdje je često boravio, te portrete suvremenika različitih društvenih slojeva, koje odlikuje iskrenost i tehnička vještina.
Fotograf kao svjedok društvenih i političkih mijena
Osim dokumentiranja svakodnevice, Dieneš je bilježio i političke događaje te kontakte s tadašnjim vodstvom Hrvatske seljačke stranke, čiji je bio aktivni član i lokalni dužnosnik. Njegove fotografije, stoga, pružaju dragocjen uvid u politički život međuratne Hrvatske i mreže ljudi koje su oblikovale javni prostor tog vremena.
Iako nije profesionalni fotograf, Dieneš je pristupio fotografiji metodično i s dubokim razumijevanjem medija. Njegovo farmaceutsko obrazovanje omogućilo mu je savladavanje tehničkih aspekata razvijanja fotografija, što mu je, prema Leček, davalo prednost u razdoblju kada je fotografija bila tehnički zahtjevan i skup hobi. „Kombinacija znatiželje, obrazovanja i upornosti učinila ga je posebnim. Bilježio je procese, eksperimentirao i ostavio iza sebe arhiv koji danas ima neprocjenjivu dokumentarnu vrijednost.“ – navodi autorica izložbe.
Bilježiti, a ne žaliti za prošlošću
Dienešov dnevnik otkriva mnogo o njegovu svjetonazoru. Bio je promatrač i sudionik svojega vremena, ali ne i sentimentalan kroničar prošlosti. Leček ističe kako je njegov pristup dokumentiranju bio racionalan i znanstven: „Za razliku od mnogih koji su s nostalgijom bilježili svijet koji nestaje, Dieneš to čini bez sentimentalnosti. Promjene ga zanimaju kao proces, ne kao gubitak.“ Ratno iskustvo iz Prvog svjetskog rata oblikovalo je njegov pogled na svijet, shvaćao je njegovu krhkost i promjenjivost. Upravo zato je, smatra Leček, osjećao moralnu obvezu zabilježiti ono što vidi: ne da bi čuvao prošlost, već da bi ostavio trag budućim naraštajima.
Baština koja živi u digitalnom dobu
Njegov rad, iako amaterski po nastanku, po dokumentarnoj i istraživačkoj vrijednosti usporediv je s profesionalnim praksama svojega vremena. Njegove fotografije i zapisi predstavljaju izniman izvor za proučavanje društvene i političke povijesti međuratne Hrvatske, svakodnevice, kulture sjećanja te razvoja vizualne komunikacije u razdoblju prije pojave masovnih medija.
Danas, više od stoljeća nakon nastanka njegovih prvih snimaka, opus Karla Dieneša zauzima zasluženo mjesto u hrvatskoj vizualnoj kolektivnoj memoriji. Njegove fotografije nisu tek tehnički artefakti, već autentična svjedočanstva vremena, dokumenti jedne epohe i dragocjeni doprinos razumijevanju društvenih i političkih dinamika prve polovice 20. stoljeća.
Kao ljekarnik, intelektualac i samozatajni umjetnik, Dieneš je spojio znanost i umjetnost, disciplinu i intuiciju. Njegov pogled kroz objektiv otkriva svijet koji se mijenjao, ali i čovjeka koji je znao da promjene treba zabilježiti kako bi ostale trajni zapis o vremenu u kojem je živio.
Virtualnu izložbu možete pogledati OVDJE.
