Od školske godine 2025./2026. u svim strukovnim školama diljem Hrvatske započela je provedba modularne nastave, novog modela obrazovanja koji umjesto klasičnih predmeta uvodi tematske module u strukovnom dijelu kurikuluma. Promjene su zahvatile i Elektrotehničku i ekonomsku školu u Novoj Gradiški, gdje su učenici prvih razreda prvi put zakoračili u ovakav oblik učenja.
Cilj reforme je podići kvalitetu obrazovanja i bolje ga uskladiti s potrebama tržišta rada.
Umjesto tradicionalnog rasporeda predmeta, učenici prolaze kroz module koji povezuju teoriju i praksu. Trajanje modula varira, neki traju svega nekoliko tjedana, a neki cijelu nastavnu godinu. Opći predmeti, poput hrvatskog jezika, matematike i stranih jezika, ostaju nepromijenjeni, dok je strukovni dio nastave reorganiziran u nove cjeline.
Kako ističe nastavnica ekonomske grupe predmeta u Elektrotehničkoj i ekonomskoj školi Nova Gradiška, Ivana Gajski Berić, modularna nastava donijela je osvježenje jer nastavnicima nudi veću slobodu u kreiranju izvedbe i više prostora za učenje temeljeno na radu. Prema njezinim riječima, iako u novom sustavu još uvijek postoje određene nepoznanice i početna pitanja, raspored i sustav već su uspostavljeni, a prvi dojmovi učenika pokazuju da su promjene dobro prihvaćene. „Modularna nastava je jedan suvremeni oblik pristupa učenju, nije nešto u potpunosti novo jer se dobar dio toga do sada već odrađivao, ali sada s malo drugačijom strukturom. Daje se više slobode nastavniku u kreiranju izvedbe modula, načina na koji će to odraditi, puno više je prilike za učenje temeljno na radu. Ja bih rekla jedno pravo osvježenje i novina, iako ima još uvijek nekih nepoznanica, pitanja i straha, ali vjerujem da ćemo to sve s lakoćom odrađivati, korak po korak.” – kaže.
Slično razmišlja i nastavnik računalnih predmeta u ETEŠ, Boris Grgić, koji naglašava da modularni pristup donosi fleksibilnost i raznolikost u izvedbi nastave. Ishodi učenja jasno su definirani, a put do njih može se ostvariti na više načina; u školi, na otvorenom, u regionalnim centrima kompetencija ili u suradnji s lokalnim tvrtkama. Učenici ne uče sve module istovremeno, već ih svladavaju postupno: završetkom jednog prelaze na novi, dok pojedini moduli traju kroz cijelu godinu. Na taj način smanjuje se opterećenje, a škole mogu najbolje iskoristiti vlastite resurse. “Naglasak je na ishodima koje učenici trebaju postići kroz module. To nam daje slobodu da nastavu organiziramo na razne načine i više se prilagodimo učenicima. Škole imaju različite materijalne i kadrovske uvjete stoga i ne mogu raditi na isti način. Zato je kroz modularnu nastavu dana sloboda da škola na najbolji način iskoristi sve svoje resurse.” – dodao je Grgić.
Također, modularna nastava donosi i veću suradnju među nastavnicima, ali i modernizaciju samog kurikuluma. „Jedna od prednosti je i povezivanje nastavnika jer na nekim modulima rade i dva do tri nastavnika ovisno o veličini modula. Također, kvalifikacija smjera komercijalist nije doživjela reformu već dugo, najstariji je plan i program kojem je silno trebalo osvježenje. Na ovaj način doživjeli smo pravi procvat. Program je promijenjen, sadržaj prilagođen, neki predmeti više ne postoje u obliku modula, ali neki su zadržani. Jako sam zadovoljna što se toga tiče. I učenicima je to znatno rasterećenje jer se u određenom periodu mogu posvetiti manjem broju modula i gradiva.” – naglasila je Gajski Berić.
Jedan od izazova koji su pojedini nastavnici istaknuli je izostanak udžbenika.
„Više nemamo udžbenike. Izdavaštvo teško može pratiti sve promjene koje se svakodnevno događaju. Nama su ustupljeni digitalni obrazovni materijali, a mi ih nadopunjujemo vlastitim sadržajima. To nije hendikep, tako sam i do sada radila. Primjerice, udžbenik koji se koristio za računovodstvo je iz 2006. godine, što već dugo ne možemo pratiti. Zato učenicima pripremam materijale i radne mape. To im je dovoljno i neće biti zakinuti u ničemu”- objašnjava Gajski Berić.
„Digitalni materijali će se osvježavati na godišnjoj razini i stalno će donositi svježe informacije”, nadovezuje se Grgić.
Promjene su vidljive i u načinu vrednovanja učenika. Umjesto isključivog oslanjanja na pisane provjere, ocjenjivanje se sve više temelji na praktičnom radu. “Učenici će i dalje imati obvezu pripremati se, učiti i izvršavati sve zadatke. Razlika je u tome što ćemo evidenciju voditi u e-dnevniku uz detaljne bilješke za svakog učenika, kako, koliko i je li ostvario ishode. Ocjene će se temeljiti ponajviše na praktičnom radu, istraživačkim zadacima, studijama slučajeva, projektnim radovima i konkretnim zadacima. S vremenom će to uključivati i rad kod poslodavca.” – kaže Gajski Berić.
Uvođenjem modularne nastave hrvatske strukovne škole napravile su važan iskorak prema modernijem, praktičnijem i fleksibilnijem obrazovanju. Iako je pred svima proces prilagodbe i prirodno je da postoji određena doza nesigurnosti, nastavnici i učenici već sada prepoznaju prednosti ovakvog modela.
Poruka je jasna: nema razloga za strah. Sustav je postavljen, planovi su napravljeni, a nastavnici i škole tu su da pomognu učenicima u svakom koraku. Modularna nastava donosi novu dinamiku u učionice i stvara temelje za obrazovanje koje učenike priprema za stvarne izazove života i rada.
