U Gradskom muzeju Nova Gradiška jučer je otvorena izložba pod nazivom „Dome, slatki dome“, koja na dojmljiv i edukativan način prikazuje kako su se tijekom 20. stoljeća mijenjali domovi, svakodnevni život i kućanstva u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na razvoj Nove Gradiške. Autorice izložbe, Ana Pavleković Žeruk, kustosica Gradskog muzeja Nova Gradiška i Jelena Kovre, muzejska pedagoginja, kroz bogato postavljenu muzeološku priču vraćaju posjetitelje u vremena kada su kućanski aparati bili luksuz, a svakodnevica izgledala sasvim drugačije od današnje.
Izložba je zamišljena kao vremensko putovanje kroz tri ključna prostora svakog doma: kuhinju, vešeraj i dnevnu sobu. Upravo u tim prostorijama odvijala se svakodnevica, a u njima su se najprije počeli pojavljivati kućanski aparati koji su mijenjali način života. Vremenski okvir postava obuhvaća razdoblje od početka 20. stoljeća do ranih 1970-ih godina, epohe u kojoj su se dogodile značajne tehnološke, društvene i kulturne promjene koje su obilježile život generacija.
„Generacije rođene nakon 2000. godine često smatraju da su mobiteli, internet, televizija i kućanski uređaji dio svakodnevice oduvijek. Ova izložba želi ih podsjetiti da su te ‘blagodati’ zapravo rezultat dugog procesa modernizacije, i da je dovoljno zaviriti samo jednu ili dvije generacije unazad kako bi se uvidjela brzina i razmjer tih promjena.“ – naglasila je Ana Pavleković Žeruk, autorica.
Kroz pomno odabrane eksponate i autentične interijere, izložba oslikava svakodnevni život u doba kada je namještaj bio trajniji, kada se kućanski aparati nisu često mijenjali, i kada je kupnja jednog štednjaka ili glačala bila dugoročna investicija, često prenošena s generacije na generaciju.
Povratak u „zaboravljena vremena“
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, zahvaljujući drugoj industrijskoj revoluciji i primjeni električne energije, svakodnevica počinje doživljavati velike promjene. Prve kućanske naprave; glačala na ugljen, plinske i špiritne kuhalice, svjetiljke, peći i štednjaci na kruta goriva, dominirale su sve do 1920-ih, kada započinje šira komercijalizacija električnih aparata. Važno je napomenuti da tempo tih promjena nije bio jednak ni u svijetu ni unutar Hrvatske, ovisio je o gospodarskoj razvijenosti regije, dostupnosti infrastrukture i platežnoj moći
Iako je status grada dobila tek 1930. godine, Nova Gradiška se u mnogočemu pokazala kao progresivna sredina. Bila je među prvim gradovima u Hrvatskoj koja je uvela električnu javnu rasvjetu, asfaltirala nogostupe i pješačke prijelaze te omogućila telefonske veze – i to ispred mnogih većih gradova.
„Izložbom želimo prikazati ne samo razvoj kućanstava, već i širi kontekst modernizacije Nove Gradiške, koja je unatoč svojoj veličini i demografskoj strukturi bila ispred svog vremena“, istaknula je Pavleković Žeruk.
Jelena Kovre, muzejska pedagoginja i jedna od autorica izložbe, prigodno se obratila okupljenima i zahvalila svim suradnicima na pomoći, ističući kako je svaki detalj postava oblikovan s puno ljubavi, posvećenosti i želje da se publici prenese duh jednog drugačijeg vremena.
Naglasila je kako je izložba rezultat uspješne suradnje Gradskog muzeja Nova Gradiška i Muzeja prometa i tehnike iz Nove Gradiške. Zahvale su, uz Muzej prometa i tehnike, upućene i Tehničkom muzeju Nikola Tesla iz Zagreba, Maji Štimac, obitelji Vincetić, Ani Akmačić, Ljerki Ivanišević i Tereziji Grgić na susretljivosti i posudbi predmeta.
Krešimir Knežević, predsjednik Oldtimer kluba „Classic 99“, udruge koja je pokrenula Muzej prometa i tehnike, istaknuo je važnost očuvanja tehničke baštine. „Ovakvi predmeti nisu samo muzejski eksponati, oni su svjedoci prošlih vremena, dokaz ljudske domišljatosti i razvoja svakodnevice. Naša je zadaća sačuvati ih od zaborava i prenijeti znanja budućim generacijama.“
Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Sabina Vlaović, naglasivši značaj ovakvih kulturnih događanja za zajednicu: „Hvala svima koji su sudjelovali u stvaranju ove vrijedne izložbe, njihov trud i entuzijazam vidi se u svakom detalju.“ – dodala je.
