Sigurnosni aspekti vodikovih tehnologija kroz oči struke
U vremenu energetske tranzicije i sve veće primjene alternativnih goriva, vodik se ističe kao jedno od ključnih rješenja za dekarbonizaciju prometa i industrije. Ipak, unatoč njegovim velikim ekološkim i tehnološkim prednostima, vodik sa sobom nosi značajne sigurnosne izazove, osobito za vatrogasne službe koje se sve češće susreću s novim oblicima nesreća i rizika.
Tomislav Orlovac, mag. ing. sec., zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Nova Gradiška, autor je stručnog rada na ovu temu, a nedavno je održao i predavanje o specifičnostima intervencija kod incidenata povezanih s vodikom. U svojem radu detaljno analizira fizikalno-kemijska svojstva vodika, postupke skladištenja, primjenu u mobilnosti te vatrogasne taktike i mjere zaštite.
Opasnosti koje vatrogasci moraju prepoznati
Vodik je bezbojan, bez mirisa i okusa, što u slučaju curenja otežava njegovo uočavanje bez upotrebe detektora. Vrlo je zapaljiv, a kada je prisutan u koncentraciji između 4 i 75 % u zraku – čini eksplozivnu smjesu. Njegov plamen pri sagorijevanju gotovo je nevidljiv, što dodatno otežava gašenje i spašavanje.
Osobito je rizično rukovanje tekućim vodikom koji se skladišti na ekstremno niskim temperaturama (do –253 °C). U kontaktu s ljudskom kožom ili neprikladnim materijalima može izazvati kriogene ozljede, dok se metalne komponente izložene takvoj hladnoći mogu krtiti i puknuti. Zabilježena je i sposobnost vodika da pospješi koroziju, čime dugoročno narušava stabilnost sustava.
Vatrogasne intervencije i nove tehnologije
Kako se vodik sve više koristi u vozilima nove generacije – osobnim, teretnim, željezničkim, pa čak i zračnim i pomorskim – vatrogasci se moraju pripremiti za intervencije u prometnim nesrećama u kojima su vozila opremljena gorivnim ćelijama i spremnicima pod visokim tlakom. Posebna pažnja pritom se mora posvetiti prepoznavanju rizika od eksplozije, BLEVE fenomena, nevidljivih plamenova te ispuštanja vodika pod tlakom, koji može biti toliko snažan da reže ljudsku kožu.
Stručni rad Tomislava Orlovca ističe niz preporuka koje bi trebale postati standard u intervencijama s vodikovom opremom:
-
Pristup vozilu pod kutom od 45°, nizbrdo i uz vjetar.
-
Korištenje termalnih kamera za detekciju plamena.
-
Izbjegavanje izravnog usmjeravanja mlaza vode u ventilacijske otvore spremnika.
-
Rashlađivanje okolnih površina i kontrola širenja požara.
-
Uzemljenje opreme i osoblja u slučaju mogućeg statičkog naboja.
Edukacija i oprema kao ključ sigurnosti
Orlovac naglašava važnost kontinuirane edukacije vatrogasaca, kako kroz teorijske module i tehničke simulacije, tako i kroz primjenu virtualne stvarnosti, kojom se mogu vjerno rekonstruirati situacije poput gašenja vozila na gorivne ćelije ili spašavanja unesrećenih.
Standardizacija osobne zaštitne opreme (OZO) također je presudna. Propisi kao što su EN 469:2006-02 za odjeću, EN 136:1998 za respiratore, te preporuke o izbjegavanju sintetičkih materijala (poput najlona) zbog statičkog elektriciteta – sve su to elementi koji čine razliku između sigurne i rizične intervencije.
Usporedba električnih i vodikovih vozila – sigurnosni kontekst
Usporedbom električnih vozila (EV) i vozila na vodik (FCEV), postaje jasno da svaka tehnologija nosi svoje izazove. Dok EV vozila predstavljaju opasnost zbog visokonaponskih baterija, FCEV vozila zahtijevaju znanje o postupanju s visokotlačnim spremnicima i nevidljivim požarima.
Karakteristike | EV (električno vozilo) | FCEV (vozilo na vodik) |
---|---|---|
Izvor energije | Baterije | Vodik + gorivne ćelije |
Vrijeme punjenja | Do 30 minuta | 3–5 minuta |
Doseg | 150–500 km | 400–700 km |
Infrastruktura | Ubrzano se razvija | Ograničena, u razvoju |
Zaključak: Spremni za energetski zaokret
Vodik kao energent može biti snažan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, ali samo ako se njegovoj upotrebi pristupi s punom pažnjom na sigurnost. Tomislav Orlovac svojim radom i predavanjima aktivno doprinosi edukaciji i osvještavanju vatrogasaca i šire javnosti o ovoj temi.
U konačnici, kako se tehnologije razvijaju, važno je da se razvijaju i protokoli zaštite, znanja i oprema. Jer energetska budućnost neće biti sigurna bez onih koji su spremni intervenirati – obučenih, opremljenih i informiranih vatrogasaca.