U organizaciji Udruge Studio B, u prostoru Udruge u Bodovaljcima, predstavljeni su rezultati studije “Mladi u Hrvatskoj 2025” Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) koja donosi važne uvide u to kako mladi u Hrvatskoj percipiraju društvo, svoju budućnost te u što vjeruju.
Riječi dobrodošlice uputili su Nikolina Jureković, predsjednica Udruge Studio B te Bruno Korica, koordinator projekta. Rezultate Studije predstavila je Mirjana Adamović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
“Ponosni smo što su nakon Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Varaždina, Vukovara i Šibenika, rezultati sada predstavljeni i u Bodovaljcima, kao i na samu suradnju sa Zakladom.”- naglasila je Nikolina Jureković.
Mladi danas odrastaju u svijetu obilježenom nesigurnostima i brzim promjenama. Pandemija, ratni sukobi, klimatska kriza i rastuće ekonomske nejednakosti snažno oblikuju njihova iskustva i stavove.
“Ovo je već treći krug istraživanja. Ono što je specifično je što smo studiju proveli u Hrvatskoj, ali i u 11 zemalja u okruženju kako bismo vidjeli kako na ista pitanja odgovaraju mladi u regiji.” – istaknula je Blanka Smoljan, koordinatorica projekta.
Kako je naglasila Smoljan, jedan od glavnih nalaza studije pokazuje kako se mladi suočavaju s nizom izazova, prvenstveno u područjima zapošljavanja i ekonomskih prilika. Visoka nezaposlenost, niske plaće i percepcija raširene korupcije rezultiraju nesigurnostima koje koče njihovu osobnu emancipaciju. Sve veći broj mladih iskazuje nezadovoljstvo kvalitetom obrazovanja, uz osjećaj da obrazovni sustav ne pruža adekvatne kompetencije za suvremeno tržište rada. Ovi faktori značajno utječu na odluku mnogih mladih da razmotre iseljavanje u potrazi za boljim životnim uvjetima. Studija pokazuje da se u usporedbi s istraživanjem iz 2018. godine broj mladih koji ozbiljno razmišljaju o odlasku u inozemstvo gotovo udvostručio.
“Zanimljivo je da su neki njihovi strahovi drugačiji od onih iz 2018. godine. Primjerice, strah od rata. 2018. najveći je strah bio od nezaposlenosti. Ali strah od rata doživio je najveći skok. U regiji poput Bosne i Hercegovine on je još izraženiji. Sve je to posljedica događanja u svijetu. Ono što je specifično za studiju da iz jednog ciklusa u drugi studija pokazuje kako mladi imaju izuzetno nisko povjerenje u većinu državnih institucija.” – dodaje Smoljan.
Nakon predstavljanja rezultata održana je i panel diskusija: “(Ne)opravdani strahovi kod mladih” na kojoj su sudjelovali Ema Džejna Smolo Zukan, Friedrich Ebert ured za Jugoistočnu Europu, Ivana Ribarić Majanović, zastupnica u Hrvatskom saboru, Gordana Mandić Radosavljević, predsjednica Udruženja Svetlost iz Šapca, te Manuela Strinavić, Udruga Studio B. Panel raspravom moderirala je Nikolina Jureković.
Unatoč rastućem pesimizmu, istraživanje bilježi i neke pozitivne pomake. Primjetan je porast interesa mladih za društvene i političke teme, osobito kroz neformalne oblike sudjelovanja poput volontiranja, prosvjeda i inicijativa za društvenu promjenu. Sve više mladih pokazuje spremnost na aktivno uključivanje u političke procese, što otvara priliku za političke stranke i organizacije civilnog društva da ih dodatno motiviraju na angažman.
Osim toga, primjetan je i lagani odmak od tradicionalističkih vrijednosti, osobito u pogledu obitelji, braka i reproduktivnih prava. Unatoč nekim pomacima u smjeru liberalnog vrijednosnog pola, poput blagog porasta u opravdavanju pobačaja i homoseksualnosti, i dalje je prisutna nedemokratska orijentacija kod značajnog dijela mladih: izražavanje uvjetne podrške demokraciji te podrška autoritarnom vođi. Ova podrška političkom autoritarizmu proizlazi iz percepcije neučinkovitih javnih i političkih institucija čiji rad nije prepoznat kao pouzdan. – pokazala je studija.
“Iz perspektive nekoga tko već niz godina radi s mladima voljela bih da se mladi više uključe, odnosno aktiviraju. Da sudjeluju u društvenom životu. Kada kažu da ih institucije ne čuju, da se njihova mišljenja i stavovi ne doživljavaju, da tada zahtijevaju da ih se čuje. Umjesto da odu u nekakvu apatiju, pasivnost i nezainteresiranost, da se pridruže volonterskim akcijama, udrugama, pokrenu neke svoje aktivnosti, sudjeluju u radu učeničkog zbora, studenskog zbora, savjeta mladih i izbore se da se njihov glas čuje.” – zaključila je Jureković.
