Centar za tradicijsku kulturnu baštinu, općina Rešetari i Župa mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Zapolju organizirali su zimske radionice tradicijskih tekstilnih tehnika na kojima se traži stolica više! Naime odaziv na višednevne radionice koje se održavaju Zapolju u prostorijama župnog dvora je zaista velik na oduševljenje organizatora.
Radionica je namijenjena lokalnom stanovništvu koje iskazuje interes za tradicijsko tekstilno rukotvorstvo i narodne nošnje. Polaznici u manjim grupama usvajaju i razmjenjuju temeljna znanja i iskustva o izradi narodnih nošnji te tradicijskom rukotvorstvu Slavonije. Projekt kao takav značajan je poticaj obnovi tradicijskog tekstilnog rukotvorstva šokačkog stanovništva. Većina kulturno-umjetničkih društava posjeduje vrlo vrijedne zbirke originalnih ili rekonstruiranih narodnih nošnji i folklornih kostima. Članovi KUD-ova iskazuju poseban interes za tradicijsko tekstilno rukotvorstvo, narodne nošnje i njihovu restauraciju. Stoga je radionica zamišljena kao dodatan poticaj i edukacija prema tradicijskoj kulturnoj baštini, tekstilnom rukotvorstvu i starim zanatima. Osnovni cilj radionice je osposobiti polaznike za samostalnu izradu različitih tipova šokačkih narodnih nošnji i njihovo ukrašavanje tradicijskim tekstilnim tehnikama. Program je osmišljen kao praktična radionica; višednevni tečaj na kojem polaznici usvajaju znanja o izradi narodnih nošnji. Naglasak je na tradicijskim tehnikama koje se koriste za izradu dijelova šokačkih narodnih nošnji, posebice tehnika koje su slabije zastupljene te im je potrebna obnova. Izabrane tehnike koje polaznici uče na radionici karakteristični su za izradu narodnih nošnji novogradiške Posavine. Riječ je o vezu pružanki i napuštanoj pružanki, necanoj čipci i specifičnoj tehnici čipke tehnikom izvlačenja niti krbez. Uz navedeno uči se rasplet (tehnika izvlačenja i oplitanja niti spljet) i pletenje šticli sa staklenim zrnjem.
U sklopu radionice, kao popratni program, u Osnovnoj školi Vladimir Nazor u Adžamovcima održane su tradicijske radionice samo s učenicima škole.
Bojana Poljaković-Popović, viši stručni suradnik za kulturne i edukativne programe Centra za tradicijsku kulturnu baštinu u Zagrebu, kaže kako ovaj projekt financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Smatra kako je moguće spojiti suvremeno doba s bogatom tradicijom Hrvata, a da ovim radionicama nastoje očuvati znanje i tehnike izrade dijelova narodnih nošnji karakterističnih za ovaj kraj. Poljaković – Popović je zadovoljna odazivom na radionice, a ističe kako je sve veći broj muškaraca koji se uključuju u ovo područje koje je nekad bilo rezervirano samo za žene. Pohvaljuje trud i rad polaznica i smatra kako se upornim radom može doći do zadanih ciljeva. Edukacije vrijednim polaznicima drže Kata Smolić i Milena Burazović iz Oubice necanje, Ana Stoić iz Doline krbez, Slavica Rajković iz Zagreba i Iva Spajić iz Vrbanje pokazuju pružanku i napuštenu pružanku, Vinka Mareković iz Zagreba uči polaznice izraditi šticle, a inače je vrsna majstorica tradicijskog nakita od perli.
Mladen Štivin, zapoljski župnik, svećenik je koji svira dvanaest starih instrumenata, uz brojne pastoralne obveze pronađe vremena i za očuvanje tradicije i narodne baštine. Inicijativu održavanja ovih radionica pokrenuo je upravo župnik! Odaziv građana župnika nije iznenadio, jer se dugi niz godina amaterski bavi etnologijom i zna kakve su potrebe za znanjem iz tog područja. Navodi primjer nedostatka edukatora za tkanje, samo ih je nekoliko u cijeloj Slavoniji. Nasreću u Orubici Milena Burazović savladala je četveronitnu tehniku tkanja. Župnik Štivin opravdano je ponosan što je prvi istražio etnologiju Hrvata s Kosova, enklave Letnice, i objavio to u knjizi, a za slijedeću godinu već planira radionicu izrade čipke na batiće i radionicu jedne vrste čipke na iglu koja je kombinacija raspleta, krbeza i priplita. Sačuvana su samo dva primjerka takvog rada na ženskim rubinama, jedan iz Orubice, drugi iz Davora. Župnik smatra kako bi ovo bila početna usmjerenja da i mi čipku s našeg područja zaštitimo, a ovom prilikom zahvalio je i načelniku općine Rešetari Zlatku Agi i općinskim vijećnicima za podršku.
Izvor dijela teksta: https://tradicijskakulturnabastina.hr/
