Božić je u Hrvatskoj jedan od najvažnijih i najradosnijih blagdana, a hrvatski božićni običaji duboko su ukorijenjeni u kulturi i tradiciji naroda. Ovi običaji odražavaju bogatstvo kulturne baštine, obiteljsku povezanost i duh zajedništva koji obuhvaća cijelu zemlju, od urbanih sredina do ruralnih područja.
Pripreme za Božić
Pripreme za Božić u Hrvatskoj počinju adventom, razdobljem od četiri tjedna prije Božića. Tijekom adventa, mnogi ljudi izrađuju adventske vijence s četiri svijeće koje simboliziraju nadu, ljubav, radost i mir. Svaka nedjelja do Božića obilježava se paljenjem jedne svijeće.
U ovom razdoblju izrađuju se i božićni ukrasi, često od prirodnih materijala poput grančica, šišarki i svijeća. Na mnogim trgovima diljem zemlje postavljaju se adventske kućice koje nude tradicionalne hrvatske specijalitete, kuhano vino, rakiju i rukotvorine.
Božićna pšenica
Jedan od najpoznatijih običaja u Hrvatskoj, uključujući i Slavoniju, je sadnja božićne pšenice na blagdan svete Lucije, 13. prosinca. Pšenica simbolizira novi život i plodnost, a kada proklija, stavlja se pod božićno drvce kao ukras. U Slavoniji je posebno uobičajeno ukrašavanje pšenice s tri svijeće u crvenoj, bijeloj i zelenoj boji, koje simboliziraju Sveto Trojstvo.
Badnjak i Božić
Badnjak u Slavoniji nosi poseban pečat tradicije. Ovaj dan obilježen je unosom slame u kuću, što simbolizira rođenje Isusa u jaslama. Slama se prostire po podu ili stavlja ispod božićnog drvca, a djeca često imitiraju glasanje pilića, što simbolizira plodnost i blagostanje.
Večera na Badnjak u Slavoniji obično je posna, ali raskošna. Na stolu se nalaze riblji specijaliteti poput šarana na rašljama ili fiš-paprikaša, zatim domaći kruh, lepinje i makovnjača.
Na Božić se u Slavoniji okuplja cijela obitelj na svečanom ručku, koji uključuje bogatu trpezu. Pečeno meso, sarma, krvavice i razne slavonske kobasice nezaobilazan su dio blagdanskog stola. Slavonci su poznati i po svojim slasticama, među kojima se izdvajaju medenjaci, salenjaci i orehnjača.
Vjerovanje i simbolika
Slavonci posebno njeguju simboliku svjetla i topline. U mnogim se domovima pali božićna svijeća koja ostaje gorjeti tijekom cijelog Božića kao simbol Kristova svjetla. Slavonija je također poznata po tome što se u nekim selima još uvijek očuvao običaj unošenja badnjaka, debla koje se pali u kaminu, dok obitelj okupljena oko vatre moli i pjeva božićne pjesme.
