Problemi mentalnog zdravlja među djecom i mladima postaju sve izraženiji, posebno u suvremenom društvu koje je pod stalnim pritiskom promjena i izazova. Psihologinja u Elektrotehničkoj i ekonomskoj školi Nova Gradiška Monika Špehar, naglašava važnost prepoznavanja i razumijevanja ovih poteškoća kako bi mladima mogli pružiti pravovremenu i adekvatnu podršku.
Mentalno zdravlje kod djece i mladih podrazumijeva njihovu emocionalnu, psihološku i socijalnu dobrobit. Ono utječe na to kako razmišljaju, osjećaju i ponašaju se. “Metalno zdrava osoba je ona koja osjeća subjektivnu dobrobit i može u potpunosti ostvariti svoje potencijale. Ona je optimistična, pozitivna, dobro se slaže s ljudima u svojoj okolini i uspješno se nosi sa životnim nedaćama.” – kaže Špehar. Zdravo mentalno stanje omogućava djeci i mladima da razvijaju zdravu sliku o sebi, uspješno se nose sa stresom, izgrađuju kvalitetne odnose te donose ispravne odluke. Međutim, mnogi od njih suočavaju se s raznim izazovima koji to mogu narušiti.
Kako ističe Špehar, roditelji, nastavnici i skrbnici često ne prepoznaju prve znakove poteškoća jer ih pripisuju uobičajenim fazama odrastanja. Naglašava kako je izuzetno važno obratiti pažnju na suptilne promjene u ponašanju djeteta ili mladog čovjeka jer te promjene mogu biti znak ozbiljnijih problema.
Najčešći problemi mentalnog zdravlja kod djece i mladih
Kroz rad s mladima, ističe psihologinja, najviše se primjećuju problemi s anksioznošću, depresijom, povremeno su prisutne i suicidalne misli, samoozljeđivanje.
Djeca i mladi mogu razviti anksiozne poremećaje zbog različitih stresnih situacija, bilo da se radi o školi, društvenim odnosima ili obiteljskim problemima.
Depresija kod mladih ne mora izgledati kao depresija kod odraslih. Ona se često manifestira kroz povlačenje iz društva, gubitak interesa za aktivnosti koje su ih prije veselile, promjene u apetitu i spavanju, te često izražavanje osjećaja beznađa.
Mnogi mladi ljudi suočavaju se s niskim samopouzdanjem, što ih čini ranjivima. Socijalni mediji često pojačavaju pritisak da izgledaju i ponašaju se na određeni način, stvarajući nerealna očekivanja i stalni osjećaj nedovoljnosti. Špehar naglašava kako je važno raditi na razvijanju samosvijesti i samopouzdanja kod mladih kroz poticanje njihovih stvarnih vrijednosti i postignuća.
„Mladi osjećaju enormnu količinu patnje i na žalost izlaz iz toga ponekad vide na onaj najgori način. U takvim situacijama je potrebno odmah, bez odgode reagirati i potražiti pomoć.„
Uzroci problema mentalnog zdravlja kod mladih su različiti, od disfunkcionalne dinamike unutar obitelji, školskog pritiska koji može dovesti do velikog stresa. Izvor problema mogu biti i društveni odnosi; vršnjačko nasilje, izolacija, nesigurnost. A u današnjem društvu, značajnu ulogu ima i tehnologija, odnosno društvene mreže jer stalna usporedba s drugima može pogoršati samopouzdanje i stvoriti osjećaj usamljenosti. – zaključuje.
Kako pružiti podršku djeci i mladima?
Špehar naglašava kako je ključna rana intervencija. Važno je da roditelji i nastavnici prepoznaju znakove problema i pruže podršku. Naglasak je prije svega na otvorenoj komunikaciji, odnosno, razgovoru s djecom i mladima bez osude. “Važno je da roditelj ili skrbnik pokaže djetetu da je tu, da mu jasno iskomunicira da ima bilo kakav problem da mu se može obratiti i otvoreno razgovarati i pružiti mu podršku.” – dodaje.
Ukoliko roditelji ili skrbnici primijete ozbiljnije promjene u ponašanju, važno je potražiti pomoć psihologa ili psihoterapeuta. Uravnotežen način života, uključujući zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost i dovoljno sna, može značajno pridonijeti mentalnoj stabilnosti kao i angažiranje djece u hobijima i aktivnostima koje ih zanimaju što im može pomoći u izgradnji osjećaja zajedništva i samopoštovanja.
Mentalno zdravlje djece i mladih izuzetno je važno jer utječe na njihov cjelokupan razvoj i budućnost, stoga je, ističe psihologinja neophodno osigurati podršku u ključnim fazama djetinjstva i adolescencije, te educirati roditelje i učitelje o prepoznavanju prvih znakova problema. Rano prepoznavanje i intervencija mogu značajno poboljšati kvalitetu života djece i mladih, omogućujući im da izrastu u sretne i zdrave odrasle osobe.
“Još uvijek je prisutna stigma da, ukoliko osoba ima poteškoće s mentalnim zdravljem da je ta osoba slaba, nesposobna, da se nikada neće promijeniti. Ali zapravo je situacija potpuno drugačija, odnosno onaj tko pokaže spremnost da želi razgovarati o svom mentalnom zdravlju to pokazuje snagu i odgovornost.”.
„Djeci koja sada prolaze kroz adolescenciju nije lako. Ono što bi im poručila je da imaju strpljenja za sebe, da znaju da postoje osobe kojima se mogu obratiti i koji su tu zbog njih i tu su da im pomognu. Razdoblje života koje sada proživljavaju je po prirodi stvari turbulentno, pronalaze svoj identitet i svoje mjesto u svijetu. Usponi i padovi su sastavni dio odrastanja i u redu je o svemu tome s nekim razgovarati.“ – zaključuje Špehar.
Više o ovoj temi poslušajte danas u 18 sati u emisiji Mali veliki razgovori na 98,1.
