Ova tragedija frapantno podsjeća na nesreću u kojoj je 2007., na istoj lokaciji autoceste A3, također u velikom njemačkom SUV-u (Volkswagen Tuareg), pri silovitom naletu na stražnji dio tegljača, poginuo Toše Proeski
Umor je jedan od najvećih uzročnika teških nesreća, opasniji od alkohola i mobitela. Kad vozač, čak i nakratko, zaspi za volanom, automobil nastavlja kretnju bez ikakve kontrole, može naletjeti na vozilo ispred, udariti u zaštitnu ogradu, sletjeti s autoceste…
Tragična nesreća koja se sinoć oko 22:55 dogodila na autocesti A3, u blizini autoceste Nove Gradiške, kilometar i pol nakon odmorišta Dragalić, na južnom traku, kad je vozač BMW-a X5 silovitom brzinom naletio na tegljač, koji je vozio desnom voznom trakom, pričem su dvije osobe poginule, a tri teško ozlijeđene, pokazala je poznate probleme našeg cestovnog prometa:
- Mala izvjesnost kažnjavanja
- Velik udio umornih vozača u tranzitnom, poslovnom i turističkom prometu
- Premale kazne za prekoračenje brzine
Na hrvatskim autocestama možete nekažnjeno voziti brzinom od 160 km/h po brzinomjeru, što je najviše 155 km/h realnih. Kad se od toga odbije 10 posto tolerancije mjerenja (10 km/h do 10 km/h i 10 posto iznad 100 km/h), ostaje 139,5 km/h, a po članku 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekoračenje brzine do 10 km/h, izvan naselja se ne kažnjava.
Ako vozite 180 km/h po brzinomjeru, riskirate kaznu, uz minimalnu izvjesnost kažnjavanja, od 60 eura, odnosno 30 eura (!), ako platite odmah ili u roku od tri dana. Ako vozite 200 km/h, riskirate kaznu, od 260 eura, odnosno 130 eura za plaćanje na licu mjesta. Ali, rizik da ćete platiti kaznu u noći, na hrvatskoj autocesti, ako usto gledate da vas ne prati neka brza limuzina srebrne ili tamne boje, jednaka je riziku da će vas pogoditi meteorit.
To je dobro znao turski vozač masivnog i moćnog SUV-a BMW X5, koji je vjerojatno, na dugom i ravnom dijelu autoceste bez, realno, ikakvih kontrola brzine, vozio punim gasom, najmanje 220 km/h, možda i s potporom tempomate te se, zbog bog umora i/ili sna punom brzinom, prednjim desnim dijelom zabio u stražnji lijevi dio tegljača. Budući da je riječ o premium vozilu novije generacije sigurno je imao sustav autonomnog kočenje.
No, taj sustav nije svemoguć i ako je SUV ukupne mase 2,5 tona, punom brzinom ušao u putanju tegljača koji je voznom trakom autoceste vozio 90 km/h, sustav AEB je, samostalnim aktiviranjem maksimalnog kočenja, zbog velike kinetičke energije, najmanje 190 do 200 km/h. To je, po našoj procjeni bila brzina kojom je zahuktali bavarski SUV naletio na stražnji dio tegljača.
Pritom je važno uočiti da razlika u brzinama vozila, koja je bila oko 100 km/h, ne znači da je udar bio kao da je tom brzinom BMW X5 naletio na tegljač. Kinetička energija ovisi o kvadratu brzine te je udarac SUV-a brzinom 190 km/h u tegljač koji vozi 90 km/h usporediv s udarcem SUV-a brzinom od 167 km/h u zaustavljeni tegljač. To pokazuju mehaničke posljedice sudara (stupanj oštećenja) i samo su izvrsne sigurnosne značajke BMW-a X5 spriječile da svih pet osoba u njemu ne poginu.
Tragičnu nesreću je, sasvim izvjesno izazvao turski vozač masivnog sportskog SUV-a, koji je, želeći u jednom ciklusu iz zapadne Europe stići u Tursku, umoran, autocestom A3, kasno noću, vozio punom brzinom, dobro znajući da je rizik da će biti uhvaćen u teškom prometnom prekršaju, i kažnjen, zanemariv.
Vjerojatno je vozio uz potporu tempomata, kratkotrajno je izgubio pozornost nad upravljanjem zbog ‘mikrosna’, a možda je umoran surfao na mobitelu, te naletio na tegljač koji je brzinom od 90 km/h vozio voznom trakom. To je, nažalost obrazac vožnje mnogih turskih vozača, koji u jednom ciklusa (bez noćenja radi odmora) žele stići iz zapade Europe u Tursku.
Ova tragedija frapantno podsjeća na nesreću u kojoj je 2007., na istoj lokaciji autoceste A3, također u velikom njemačkom SUV-u (Volkswagen Tuareg), pri silovitom naletu na stražnji dio tegljača, poginuo Toše Proeski.
Glavna pouka ova nesreće je da moramo povećati izvjesnost kažnjavanja na našim cestama i autocestama. Sasvim izvjesno, kroz Njemačku, Austriju i Sloveniju, zlosretni i neodgovorni turski vozač vozio je obazrivije, ali, kad je ušao u Hrvatsku – pun gas i tempomat podešen na maksimalnu brzinu. Tko zna koliko puta je tako već prošao kroz Hrvatsku i da sinoć oko 22:55 na autocesti A3 kod Nove Gradiške, nije naletio na tegljač, ne bi bio kažnjen.
To se može pomoći postavljanjem radarskih kamera koje evidentiraju sve najteže prekršaje – preveliku brzinu, preveliki razmak, prolaske kroz crveno svjetlo, korištenje mobitela, nevezivanje sigurnosnim pojasom… Novi sustav nadzora prometa na autocestama MUP, u suradnji s HAC-om treba nadograditi kako bi se svi evidentirani prometni prekršaji procesuirali, prema Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa. Tada bi strani vozači u prolasku kroz Hrvatsku, da je ‘game over’ i da na našim autocestama moraju voziti propisanom brzinom. Tada bi se i rizik stradavanja zbog umora znatno smanjio.
Usto treba povećati kazne za prekoračenje brzine i dokinuti anomaliju da je ograničenje brzine na autocesti 130 km/h, a da se temeljem članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ograničenje brzine do 10 km/h, ne kažnjava?! Dakle, realno ograničenje brzine je 140 km/h.
Usto, u situaciji kad tehnologija omogućava mjerenje brzine s preciznošću u promilima, apsurdno je da ki dalje imamo toleranciju policijskog mjerenja brzina 10/10 (10 km/h do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h).
Uzevši jedno i drugo u obzir, našim autocestama bi se nekažnjeno moglo voziti brzinom (po brzinomjeru), od 140 km/h, umjesto 160 km/h. Zo bi doprinijelo sigurnosti (manje nesreća), energetici (manja potrošnja goriva) i ekologiji (manje štetnih plinova i buke).
…
SAVJETI ZA SPRJEČAVANJE UMORA U VOŽNJI
Umor i pospanost u vožnji iznimno su opasni, pogotovo na autocesti, gdje se razvijaju velike brzine i zato se tijekom vožnje ne smijete “hrvati’ sa snom”. Najgore je razmišljati “još malo pa ću stići”, jer se najteže nesreće događaju i u posljednjim kilometrima vožnje.
San tijekom upravljanja automobila dolazi iznenada i dostatno je nekoliko sekundi sklopiti oči da izazovete nesreću. Najvažniji je na put krenuti odmoran, a ako ste umorni, najdjelotvornije sredstvo je san. Razgibavanje, kratka šetnja, kava, energetski napici pomažu kratkotrajno i potom nastupa još veći umor i rizik sna.
Najučinkovitije pomaže da stanete na ugibalištu, zamolite putnike da napuste vozilo i odspavate pola sata. Potom vozite dok ponovno ne osjetite umor. Za umor, jedini pravi i učinkoviti recept je – odmor, a najvažnije je na put krenuti odmoran.
Ako ste umorni, odgodite put, ništa nije važno kao sigurnost vas i ostalih sudionika u prometu, koje gubitkom kontrole uslijed umor možete ugroziti. Brojni su “recepti” za svladavanje umora, ali je većina od njih nedjelotvorna. Poneki su čak i opasni! Što je korisno, što nekorisno, a što štetno? Jedini pravi i dokazano učinkoviti recept je – odmor.
VAŽNI SAVJETI
• najvažnije je na put krenuti potpuno odmoran, ako ste umorni, otkažite put. Ništa nije važno ka sigurnost.
• krećete li rano ujutro večerajte lagano, ne zamarajte se televizijom, a prije spavanja dobro se istuširajte.
• ako krećete u jutro pojedite kvalitetan, ali ne obilan doručak. Tijekom puta izbjegavajte tešku hranu, a pijte negazirana pića.
• izbjegavajte lijekove prije polaska, posebice protiv tjeskobe, alergija, visokog tlaka, dijabetesa, jer mogu djelovati uspavljujuće.
• ako vas je umor potpuno svladao, zaustavite se i malo odspavajte. Dovoljno je nekoliko minuta sna da vam se povrati svježina za iduću etapu.
• svakih stotinjak kilometara vožnje dobro je napraviti pauzu, malo se prošetati i razgibati.
• cigareta vas neće razbuditi, a u zadimljenoj ćete se kabini još više umarati.
• govorni program može vas održavati budnim, ali tiha i lagana glazba može vas uspavati.
• otvorite malo prozor, jer hladan zrak osvježava. Povremeno se osvježite papirnatim maramicama.
• ni u kom slučaju nemojte brzo vozili kako biste što prije došli do kreveta. Umoran i pospan vozač ima usporene reakcije.
• kava i čaj imaju kratkotrajan učinak. Pomoći će vam da prebrodite krizu ali nemojte pretjerivati.
• potpuno izbjegavajte alkohol, jer pojačano djeluje na umorni organizam.
• izbjegavajte stimulativna sredstva i energetske napitke, jer imaju nepredvidiv utjecaj, a ponekad izazivaju i razdražljivost, što može biti štetno u vožnji.
Autor Željko Marušić
