Unatoč dojmu da se gimnazije, osim što dobivaju učenike s najboljim ocjenama, i najbolje popunjavaju, u njima je nakon ljetnog upisnog roka ostalo slobodno gotovo tisuću mjesta, znatno više nego prošle upisne sezone. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u programima opće gimnazije (javne) nakon ljetnog roka slobodna su 623 mjesta, a lani ih je bilo 495. U programu jezične gimnazije nepopunjena su 232 mjesta u odnosu na lanjskih 99, dok prirodoslovno-matematičke gimnazije mogu primiti još 96 učenika, za razliku od lani kada je bila riječ o gotovo upola manjoj kvoti.
Sumarno, u tri najtraženija programa gimnazija – općem, jezičnom i prirodoslovno-matematičkom, ove je godine ostalo prazno 951 mjesto, a lani 650, pokazuju podaci Ministarstva. Hrvatska ima treći najveći postotak broja učenika u strukovnim školama u Europi i iznosi 69,3 posto, dok je prosjek svih zemalja EU 48,7 posto učenika u strukovnim školama. No, podaci koji se tiču percepcije strukovnih zanimanja nisu toliko pozitivni. Naime, čak tri četvrtine građa svih zemalja u Europi smatraju da strukovne škole upisuju učenici s lošim ocjenama u osnovnoj školi. Takvo mišljenje, smatraju neki strukovni nastavnici s kojima smo razgovarali na Danima strukovnih nastavnika, prevladava i u Hrvatskoj te se mora više poraditi na promociji strukovnih zanimanja, kao i na uklanjanju takve stigme o strukovnim učenicima.
– Istraživanje provedeno na više od 35 tisuća osoba pokazalo je da čak tri četvrtine građana Europe povezuje strukovno obrazovanje s učenicima koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja imali lošiji uspjeh, odnosno niže ocjene. Ova studija je također pokazala da ugled strukovnog obrazovanja također varira među zemljama, u nekim zemljama je struka vrlo cijenjena, dok je u drugima obrnuto, rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nino Buić.
Ono što bi se prvo trebalo mijenjati po pitanju strukovnih zanimanja i obrazovanja za iste je odnos društva prema struci općenito, ne samo prema strukovnim školama. Zbog te stigme smo došli do toga da strukovne škole upisuje veći dio učenika s lošim uspjehom u osnovnoj. I ako se to ne promijeni, mislim da će biti samo još gore. Mi smo došli do toga da su sad, s obzirom na nedostatak radne snage, neki poslodavci počeli se mijenjati pa nude više stipendije i promoviraju struku u svom opsegu zanimanja, ali to bi trebalo biti još šire. A ako se nešto ne promijeni po tom pitanju, jednom ćemo doći do toga da više nećemo imati ni stranih radnika kao sada, poručila je Kristinka Jurčević iz Mješovito industrijsko – obrtničke škole.
