Hrvatska kuna odlazi u povijest, ali novčanice neće biti spaljene ili na drugi način uništene. Više od pola milijarde banknota kune bit će izrezano i iskorišteno u građevinarstvu, kao materijal za toplinsku izolaciju kuća, stanova i drugih objekata. Banknote kune, naime, nije moguće iskoristiti kao reciklirani stari papir, a spaljivanje nije dolazilo u obzir budući da banknote sadrže boje pa bi to bio veliki ekološki problem.
Kako je najavio premijer Andrej Plenković, prelazak s kune na euro bit će simbolično obilježen kada će iza ponoći ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, na bankomatu blizu HNB-a podići prve eure.
“Uvođenje eura je konačni korak Hrvatske s obje noge u najdublju integraciju Europske unije čime ostvarujemo strateški program Vlade i ispunjujemo preuzetu obvezu kada smo pregovarali članstvo u Uniji”, rekao je Plenković na početku 19. i ujedno i posljednje sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Istaknuo je pritom da je bilo potrebno pet godina intenzivnog rada te zahvalio svima koji su bili uključeni u proces.
“Mislim da možemo biti itekako zadovoljni, ostvarili smo cilj brže nego neke druge zemlje koje su krenule prije nas. Postajemo 20. članica europodručja. Mi ćemo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u krizama s kojima se suočavamo”, poručio je.
Osim novčanica, kad se uvede euro ostaje i 5200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti, a potom koristiti za druge potrebe. Za ilustraciju, toliko otprilike teži 125 zagrebačkih tramvaja.
“Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura”, rekao je izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu.
