Prema definiciji preuzetoj na webu Europske Centralne Banke inflacija je „opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tijekom vremena.“ Dodala bih da je inflacija uzrokovana i povećanim troškovima proizvodnje ili povećanoj potražnji za proizvodima i uslugama, a oboje se našem gospodarstvu desilo što radi pandemije, a zatim i rata u Ukrajini.
Tko je pratio statistiku na Dražvnom Zavodu za Statistiku može jako lijepo preko grafa izračunati relevantne vrijednosti inflacije s npr. prethodnim mjesecom u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Kada se u taj online alat unesu upravo ovi parametri onda u usporedbni s godinom ranije, inflacija iznosi točno 12,3 %.
Kako kaže definicija, inflacija nastupa povećanjem cijena i automatskim smanjenjem vrijednosti valute kroz neki vremenski period. Da slažem se, to je tako i građanstvo najviše osjeća u padu svoje kupovne moći rast inflacije novca. Pođimo samo od cijene energenata, goriva i cijene hrane.
No, ima i djelatnosti koje su uslužne i kojima cijena usluge nije toliko porasla, dok im je inflacija omogućila povećanje cijene. Ovaj profil djelatnosti je u svojevrsnom plusu. A to vrijedi posebice za velike, koji su s ovim povećanjem cijena svojih usluga postali zapravo još veći.
Inflacija nije najbolja prijateljica sa štedišama, ali zato je najbolja prijateljica s investitorima, posebno onima koji investiraju u nekretnine.
Inflacija ide u korist i vlasnicima dionica energetskih kompanija. Može ići i na ruku naplati više cijene radne snage i time povećati profitnu maržu.
Isto vrijedi i za one koji su u zaduženjima, jer se vrijednost njihovog duga smanjuje. Što je viša inflacija, teret budućih plaćanja je niže vrijednosti. Pogotovo onima koji imaju dogovorene fiksne kamatne stope.
Druga strana medalje je da vrijednost valute opada. To bi značilo da ono što smo mogli kupiti za 100 kn ili za 13€ više ne možemo. A što inflacija dalje raste, kupovna moć za isti iznos opada.
Što bi konkretno značilo, koliki je gubitak? Npr. ako imate na računu 100.000,00 kn, a ranije smo utvrdili da je stopa inflacije 12,3% onda to znači da ste u tih godinu dana izgubili 12.300,00 kuna vrijednosti novca od svojih 100.000,00 kn. Isto vrijedi i za duža vremenska razdoblja. Podaci prethodnih godina kažu da inflacija u 40 godina iznosi i do 70%. Iz ovog vrlo jednostavno primjera vjerujem da je svima jasno da je novac živ i da s novcem vrijedi upravljati ULAGANJIMA. Novac je tu da kola i da se oplemenjuje, da stvara novu vrijednost.
Ako ne znate u što – dovoljno je da me pitate.
Mirela
#proknjižime #poduzetničkimindset #računajtenauspjeh #kontoar
