Srpanj je mjesec u godini kada su na stacioniranim pčelinjacima uglavnom prošle sve glavne pčelinje paše. Srpanjske vrućine preko 30ºC bitno smanjuju sposobnosti kod raznih aktivnosti ljudi pa tako i medonosnih pčela. Kakav je bio početak godine za pčelare rekao nam je predsjednik udruge “Nektar” Darko Beligoj, kao i osnovne podatke o udruzi:
Sjedište nam je u općini Rešetari, u prostoriji u kojoj održavamo predavanja, sastanke.. Pomažu nam u sufinanciranju, općina Vrbje također. Djelujemo od Okučana do Batrine, imamo malo članova ali pokušavamo priključiti nove, animirati ljude, posebice mlade u pčelarstvo. Pokušavamo kroz udrugu služiti članovima, izmjenjujemo iskustva, učimo zajedno, pomoć i savjet mogu dobiti u udruzi jer nas je više i nema nerješivih problema.
Pčelari se svakako trebaju učlaniti u udrugu Nektar, svi zainteresirani mogu me kontaktirati i postati članovi vrlo jednostavno. Članarina je sto kuna, godišnja. Međutim, obzirom da cijene svega rastu, vjerujem da ćemo i mi dizati članarine.
Ova godina je krenula odlično, pčele su se brzo razvile, nosile su pelud jako rano. Zajednice su uranile 15-ak dana, priroda je uranila s proljećem. Bagrem je dobro medio, što je najvažnije za stacionirane pčelare. Došlo je do velikog rojenja i zajednica tako slabi zbog velikog, no većina pčelara je uspjela skupiti dosta bagrema. Usporedbi s prošlim godinama koje su nas obeshrabrile, ova je jako medonosna.
Cijene meda u trgovačkim centrima otišle su u nebo. Teglica meda u prosjeku košta 60 kuna, što je gotovo 30 posto više nego lani. U većim, gradovima, zbog jače kupovne moći građana, cijene dodatno rastu, na 80 i 90 kuna po kilogramu.
Cijene meda bi trebale rasti, realna cijena je i veća od 60 kuna jer troškovi rastu. Pogače, šećer, lijekovi su poskupili, za seleće pčelare plavi dizel. Veliki otkupljivači nude niske cijene, no sve ovisi o pčelarima. Na malo je med po 50 i 60 kuna. Ne možemo se ravnati sa Zagrebom ili Dalmacijom koja ima turiste. Naš mentalitet je drugačiji, ljudi nisu osvješteni da se med uzima cjelogodišnje, ne kada nos procuri. Tu je trud, rad, gubici, ali ne možemo staviti visoke cijene jer ga nećemo prodati, ljudi će uvijek izdvojiti za cigarete, alkohol, meso, druge potrepštine. Da kupite teglu meda, svaki dan jedna žlica za imunitet potrajat će mjesec dana, i baš zato cijena od 60 kuna nije previše, kaže Beligoj.
Pčelari se bore sa dosta problema, a najveća opasnost je gubitak pčelinjih zajednica. “Veliki je problem nedovoljna suradnja sa poljoprivrednicima, treba nam obostrano više dobre volje i suradnje kako bi se spriječili pomori pčela. Nažalost, i ove godine bilo je na pojedinim područjima gubitaka pčelinjih zajednica, neki imaju katastrofalne gubitke koji su za svaku osudu“, kaže predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet. Na pitanje koja je realna cijena meda odgovorio je da je u svom programu za cijenu meda napisao da ona mora biti između deset i petnaest eura. “Mi imamo vrlo kvalitetan med i to treba razlučiti od lošeg i patvorenog. Vrhunska kvaliteta mora se i platiti, takav mora imati svoju cijenu“, naglasio je.
Mladim pčelarima treba dobra volja, to je lijep hobi no treba puno strpljenja i truda, traži puno vrmena. U pčelinjak se ide s dimilicom a ne kalkulatorom. Pčelarstvo se radi na sat, nema odgađanja za tjedan dana. Profit je dobar, lijepa je zakrpa, no za početak treba naučiti osnove, potražiti savjet od starijih pčelara. Internet je prepun raznih savjeta, ima i puno loših i netočnih informacija. Osnova je dimilica, košnica, vosak i pčele, to je tisuću kuna za početak. Kada prijavite pčelinjak, locirate ga prko udruge, nakon dvije godine imate pravo na subvenciju države do 70% na opremu, lijekove..
Kad imate 30-ak košnica to je već lijepa ekonomska računica, posao na 100-tinjak košnica zahtjeva rad više ruku, tu su već uključeni i članovi obitelji. Dok se bavite na nekom hobi nivou ne treba vam OPG, zaključio je Beligoj.
