Društvene mreže na kojima mladi provode sate i sate, posebice TikTok, prepune su sadržaja vezanog uz rat u Ukrajini. Vijesti o tome pune retke u medijima, kako onim tiskanima tako i onima online, kao i minute u televizijskim eterima. I dok informacije o ruskoj invaziji na Ukrajinu pristižu sa svih strana, važno je da o tome s djecom i mladima porazgovaraju i odrasli koji su s njima u svakodnevnom kontaktu – njihovi roditelji i učitelji. Forum za slobodu odgoja izdao je detaljne upute o tome kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini.
– I dok na ekranima i društvenim mrežama gledamo kako se na europskom kontinentu događa nešto za što su mnogi mislili da se nikako ne može dogoditi u 21. stoljeću, moramo i u ovim trenucima misliti na one koji su najranjiviji u ovoj kriznoj situaciji – na djecu i mlade. Nakon više od dvije godine suočavanja s epidemijom i s njom povezanih posljedica, pred roditelje, učitelje, nastavnike i profesore, pred sve odrasle, postavlja se još jedan teži zadatak – podržati djecu i mlade i u ovoj teškoj situaciji. Iako bismo voljeli da se temeljni uzrok ove situacije nikad nije dogodio, moramo si priznati da je rat došao u naše susjedstvo Hrvatsko društvo još uvijek ima veoma svježa sjećanja na rat i ratna stradanja Domovinskog rata, no ratne aktivnosti ovakvih razmjera zadaju dodatnu razinu brige, prizivaju sjećanja i pobuđuju neugodna emocionalna stanja, piše u uvodu priopćenja Foruma za slobodu odgoja.
Savjeti se razlikuju ovisno o dobnoj skupini
S obzirom na sveprisutnost teme rata u Ukrajini u javnom prostoru, ali i svakodnevnom razgovoru, Forum za slobodu odgoja pripremio je kratku publikaciju namijenjenu odraslima, roditeljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima sa smjernicama za potporu i podršku djeci i mladima u ovim teškim trenucima.
Njihova publikacija nastala je temeljem stručne literature i odgovara na jedno od ključnih pitanja mnogih ovih dana – kako s mladima i djecom razgovarati o ratu.
– Prije nego pomognemo i podržimo djecu i mlade, moramo mi odrasli biti u miru sa svojim stavovima, vrijednostima, i – što je više moguće – upoznati s činjenicama i situacijama, jer ćemo tako biti spremniji pomoći djeci, mladima i drugima. Stručnjaci navode kako je primarni osjećaj koji djeca i mladi traže od odraslih osjećaj zaštite i sigurnosti. Stoga je potrebno da vodimo računa o sebi te tako razvijemo više strpljenja i budemo kreativniji za trenutke kada budemo trebali uvjeriti djecu i mlade u njihovu sigurnost. Vodite računa o sebi kako biste mogli brinuti o svom djetetu, piše u publikaciji.
Dakako, o temi rate na razgovara se isto sa svim dobnim skupinama djece i mladih, pa se u publikaciji nalaze savjeti za komunikaciju s djecom do pete godine, zatim onima od šest do 12 godina te mladima do 18 godina. Tinejdžeri su ti za koje se može pretpostaviti da su informirani o tome što se događa, ali ne bi trebalo pretpostaviti da je njihovo znanje iz provjerenih izvora, piše u publikaciji. Upravo je zato važno poticati ih da podupru svoje ideje izvorima, a ne samo da ponavljaju ono što su drugi rekli. Treba ih poticati da prošire svoje vidike, kao i ponuditi nadu jer nerijetko prevelika i duga izloženost ovakvim vijestima može dovesti do anksioznosti, prenosi srednja.hr
‘Vrlo je bitno u svemu što se radi uvijek odvajati državu od naroda’
Generalno se savjetuje i da u svim kriznim situacijama, a tako i ovoj, djecu ne treba pretjerano izlagati vijestima. Također, na zabrinutost djece i mladih ne treba olako odgovarati, nego ih je potrebno osluškivati i nuditi im razgovor.
Pritom bi se roditelji i nastavnici trebali usredotočiti na slušanje djeteta ili mlade osobe te normalizirati osjećaje koje imaju. Odrasli bi u ovim situacijama trebali izbjegavati etiketiranje i generaliziranje, a u publikaciji se savjetuje da je potrebno ‘posebno jačati opredjeljenje za mir, nenasilje, humanost i solidarnost.’
– Vrlo je bitno u svemu što se radi uvijek odvajati državu od naroda jer često narod ne podržava odluke koje donose državni dužnosnici. Nastavnici se trebaju dodatno upoznati s činjenicama i kontekstom. Također, ako nisu sigurni u nešto, treba normalizirati situaciju gdje ćemo reći da ne znamo i da možemo zajedno istražiti. Drage nastavnice i nastavnici, da biste ostali informirani, a da ne narušavate vlastito mentalno zdravlje, usredotočite se na ono što je pod vašom kontrolom, usmjerite se na ono na što možete utjecati, povežite se s kolegicama i kolegama na zajedničkim aktivnostima u školi. Postavite sebi granice u konzumiranju sadržaja povezanih s ratnim i drugim zbivanjima, savjetuje se u publikaciji.
