U javnoj sferi evidentno je postojanje sve većeg sukoba interesa u koji su involvirani brojni dužnosnici od visoko rangiranih do nisko rangiranih, što za posljedicu ima različite negativne učinke od koruptivnih radnji, nepotizma, netransparentnosti, nepovjerenja građana u funkcioniranje tijela javne vlasti… Za prevenciju takvih postupanja nužne su strože i efikasnije mjere, za čiju provedbu je potrebno imati i kvalitetan zakonski okvir. Također, u dosadašnjoj praksi pokazalo se da i nakon utvrđenog sukoba interesa i aktera koji su sudjelovali u njemu, oni nisu snosili odgovarajuće sankcije, čime se otvarao prostor za daljnja neetična ponašanja. Stoga je neophodno ojačati položaj i ovlasti nadležnog tijela za odlučivanje o sukobu interesa te uvesti učinkovitije preventivne mehanizme, koji će se dosljednije primjenjivati u praksi.
Svrha Zakona o sprječavanju sukoba interesa je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti, te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.
Proširit će se i definicija poslovnog odnosa, pa će se tako poslovni odnos odnositi na ugovore o javnoj nabavi, kupoprodaju, zakup, najam, državne potpore i druge oblike izravnog stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, na koncesije, koncesijska odobrenja i ugovore javno-privatnog partnerstva, osim državnih potpora u slučaju elementarnih nepogoda.
Novina je da će predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave biti dužna donijeti kodeks ponašanja koji će se odnositi na članove predstavničkih tijela i sadržavati odredbe o sprječavanju sukoba interesa, načinu praćenja primjene kodeksa, kao i o tijelu koje odlučuje u drugom stupnju o odlukama predstavničkog tijela o povredama kodeksa koji su u njegovoj nadležnosti. Za ispunjenje te obveze bit će zaduženo tijelo državne uprave nadležno za koordinaciju mjera za sprječavanje korupcije.
Ravnatelji gradskih tvrtki i ustanova sudjelovali su na tribini Obveznici novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa čiju je temu prezentirao novinar, aktivist i publicist Zorislav Antun Petrović, u javnosti najpoznatiji po svom angažmanu oko suzbijanja korupcije.
-” Svi izvještaji za gradski proračun bili su odlično ocijenjeni. Revizija na državnoj razini ocijenjena je s najmanjom ocjenom što se nije u povijesti Grada Nove Gradiške nije dogodilo. Uvodimo i antikorupcijsku mjeru, to će biti tema sljedećih sastanaka. Ako se pogreške dogode, dogode se iz nehaja, no mi želimo i to spriječiti. Danas želimo naučiti nešto novo i uvesti novine u naš poslovni oblik ponašanja,” – rekao je gradonačelnik Vinko Grgić.
Uvest će se nove dužnosti za obveznike, odnosno obveznici će nakon stupanja na dužnost biti dužni urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, u pravilu u roku od šezdeset dana od izbora ili imenovanja na javnu dužnost. U slučaju dvojbe o postojanju sukoba interesa obveznik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.
– ” Ovaj zakon je jako dobro izbalansiran, donosi novine u Hrvatsku koje su norme ponašanja u zemljama koje imaju manje problema s korupcijom. Siguran sam da uz doslovno provođenje ovoga zakona bit će zadovoljniji i ljudi koji obnašaju javne dužnosti i građani jer se osigurava manji upliv privatnog interesa na svakodnevno funkcioniranje tijela javne vlasti, i na lokalnoj razini,” – istaknuo je predavač Zorislav Antun Petrović.
U pogledu imovinskih kartica propisat će se obveza podnošenja imovinske kartice svake godine i to do 30. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu kao i dužnost da obveznici u roku od 15 dana nakon isteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti podnose Povjerenstvu imovinsku karticu. Uz to, proširit će se i sadržaj imovinske kartice, odnosno podaci koji će se prijavljivati. Tako će imovinska kartica obuhvaćati i podatke o djelatnostima koje je obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine, o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama, podatke o udjelima u društvima osoba, kao i u subjektima samostalne djelatnosti, podatke o potraživanjima prema trećim osobama, te podatke o posjedovanju kriptovaluta u iznosu koji je jednak ili veći od jednogodišnjeg neto primitka obveznika.
Regulirat će se i situacija u kojoj obveznik nije podnio imovinsku karticu na vrijeme. Naime, obveznik koji ne podnese imovinsku karticu na vrijeme, bit će je dužan podnijeti sa stanjem koje je vrijedilo na zadnji dan roka za podnošenje, a s ciljem kako bi se izbjegle situacije u kojoj bi netko htio zatajiti imovinu koju ima ili je imao u određenom trenutku.
Povjerenstvo će odmah pokretati postupke protiv osoba koje ne ispune obvezu podnošenja imovinske kartice uz izuzetak obveznika koji su po prvi puta postali obveznici podnošenja imovinske kartice pa će u odnosu na te obveznike, Povjerenstvo prije pokretanja postupka, pisanim putem ih pozvati da ispune imovinsku karticu u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od 15 dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.
