Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je rekla da bi Europska unija trebala raspraviti je li potrebno uvesti obvezno cijepljenje kako bi se stalo na kraj rastu broja oboljelih od covida-19 i širenja omikron varijante koronavirusa. – piše Dnevno.hr
No, neke države Europske unije već su preduhitrile von der Leyen i same odlučile uvesti obvezno cijepljenje.
Podsjetimo, austrijski premijer Alexander Schallenberg na tiskovnoj konferenciji u Beču potvrdio je da Austrija postaje prva zemlja EU-a koja uvodi obavezno cijepljenje.
“Unatoč mjesecima uvjeravanja i rasprava, nismo uspjeli uvjeriti dovoljno ljudi da se cijepe. Previše je političkih snaga u zemlji koje se bore protiv toga. Ovo je napad na naš zdravstveni sustav, a posljedica toga su pretrpane jedinice intenzivne njege i ogromna ljudska patnja. Stoga od 1. veljače 2022. uvodimo obavezno cijepljenje u cijeloj zemlji”, rekao je ranije Schallenberg.
Budući njemački kancelar Olaf Scholz u utorak se također založio za uvođenje obveznog cijepljenja i najavio da bi o tome mogao odlučivati parlament.
Što o obveznom cijepljenju kaže hrvatska Vlada?
Nakon izjave šefice Europske komisije, o pitanju obveznog cijepljenja oglasio se i ministar zdravstva Vili Beroš. Kaže, stav o obveznom cijepljenju već je poznat od ranije.
“U Hrvatskoj se cijepljenje zasniva na dobrovoljnoj bazi i već smo jasno komunicirali kako zasad nije u planu ići u smjeru obveznog cijepljenja. Vlada je osigurala dovoljno doza cjepiva i svatko se može cijepiti besplatno, sigurno i kad god želi te se zaštititi od COVID-19”, rekao je Beroš. Dodao je, obvezno cijepljenje polako postaje tema u nekim europskim zemljama, no zasad nije izgledno u Hrvatskoj. Napominje, ne vjeruje da će doći do toga, iako sve ovisi o epidemiološkoj situaciji i našem pridržavanju mjera,
Što o tome kažu pravni stručnjaci?
Pravni stručnjaci rekli su svoje mišljenje o tome što bi hrvatska Vlada trebala učiniti kada bi se ipak odlučila na uvođenje obveznog cijepljenja protiv covida-19. Izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Frano Staničić kaže, to je jednostavno pitanje.
“Kada bi Vlada donijela takvu političku odluku sve što bi potom trebala učiniti jest Saboru predložiti dopunu jedne alineje Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (koji u članku 40. taksativno nabraja bolesti protiv kojih je u Hrvatskoj cijepljenje obavezno, poput tuberkuloze, dječje paralize, osipa, zaušnjaka…, nap. a.). Prema tome, mi to možemo napraviti u roku od nekoliko dana. Sve što treba jest da Vlada predloži dopunu zakona i da to onda saborski zastupnici izglasaju. I to ne dvotrećinskom, nego običnom većinom. Sve što treba jest dodati covid-19 na postojeći popis bolesti protiv kojih je cijepljenje obavezno” kaže Staničić za Jutarnji list.
Snježana Vasiljević, profesorica Pravnog fakulteta i stručnjakinja za pravo Europske unije, smatra da je uvođenje obveznog cijepljenja na razini EU hipotetski moguće, no potrebno je odvagnuti je li ograničenje nekog temeljnog ljudskog prava razmjerno cilju. Podsjeća na presudu Europskog suda za ljudska prava od ove godine, koja se odnosila na Češku, a u kojoj stoji da je ‘obvezno cijepljenje uplitanje u pravo na poštovanje privatnog života, ali da je takvo uplitanje zakonito ako je legitiman cilj zaštita zdravlja i prava drugih u demokratskom društvu”.
“Tu bismo presudu mogli gledati tako da je državna politika uvjetovanja obveze cijepljenja legitimna ako je cilj zaštita zdravlja što je, kako su naveli češki podnositelji, opravdano i nužno u demokratskom društvu”, kaže Vasiljević.
