U ponedjeljak 18. listopada na web stranicama Porezne uprave je objavljen tekst o korištenju paušalnih obrta protivno svrsi zakona ili tzv. prikriveni nesamostalni rad. Oni koji ne posluju preko paušalnih obrta ne zamaraju se ovom viješću, no oni koji posluju – ozbiljno se zapitajte spadate li vi u ovu kategoriju! Zašto? Čitaj blog do kraja.
Naime, tijekom porezne reforme oblik „paušalnog obrta“ kreiran je sa svrhom poticanja malog poduzetništva, posebice među onima koji su već u punom radnom odnosu, poslodavci im plaćaju doprinose, a oni na ovaj način mogu legalno ostvariti dodatne, neredovite prihode. Isto tako ovaj oblik poslovanja namijenjen je i da služi razvoju malih poduzetnika, najviše obrtnika, koji samostalno obavljaju svoju djelatnost, a njima je omogućeno i da koriste potpore za samozapošljavanje.
Situacije na koje upućuje Porezna uprava jest prikriveni nesamostalan rad. Što to točno znači?
Citiram „naime u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. (izvor: Porezna uprava)
Objasnit ću primjerom. Ova situacija je vrlo česta pojava u IT industriji gdje se dešava da firma raskida Ugovor o radu sa svojim posloprimcem i u dogovoru, do danas posloprimac, otvara paušalni obrt te nastavljaju poslovnu suradnju. Recimo da se radi o programeru koji više neće svaki mjesec na svoj tekući račun primati neto iznos plaće (kao i sve ostale neoporezive primitke) koja je često i duplo manja od stvarnog bruto troška kojeg za plaću tog programera izdvaja poslodavac, već će taj programer primat bruto iznos svoje plaće na račun svog, dogovorno registriranog, paušalnog obrta. Taj isti programer više nije posloprimac već je u ulozi dobavljača, isporučuje fakture za obavljene usluge, a na ime svog obrta. Faktura je u iznosu njegove nekada bruto plaće. Programer je u plusu jer plaća manji porez državi, odnosno njegov „neto“ prihod se povećava, jer i da dopadne u najviši razred paušalnog poreza što iznosi 7% poreza državi, to je još uvijek značajno maje od cca. 45% koliko je povrh neto plaće poslodavac plaćao državi. Zvuči wow, no i nije baš. Zašto, pitate se opet? Prije svega sa stajališta Porezne uprave to je prekršaj radi svojevrsne zloupotrebe ovakvog način poslovanja, a programera s mojeg glediša nije wow jer gubi sva radna prava, a za poslodavca isto nije „wow“ jer je upravo on u poreznom prekršaju radi tzv. prikrivenog zapošljavanja.
Stoga paušalisti primite na znanje da Porezna uprava pokreće postupke provjere s ciljem suzbijanja takvih pojava. Svi ste pozvani da ispunite upitnik o načinu poslovanja koji je dostupa ovdje.
Mirela
