Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne mjere.
Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede: “Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u njih 10 (Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Italija). Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11 027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 milijuna eura, a za 2021. godinu predviđeno je 14.5 milijuna eura za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK.”
U cilju procjene biosigurnosne situacije, dodaju iz Ministarstva, na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja afričke svinjske kuge, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u Hrvatskoj kategorizirana u odnosu prema biosigurnosti.
Ulazak te bolesti na farme u Njemačkoj pokazuje kako mjere zaštite treba podići na višu razinu, neovisno o troškovima koje to iziskuje, jer bi potencijalni prodor na farmu i činjenica da je sve svinje potrebno eutanazirati dugotrajno donijelo još više štete. Ljudi kojima je svinjogojstvo i proizvodnja mesa i suhomesnatih proizvoda prioritetno, odnosno zanimanje od kojega žive, našli bi se pred zidom ako bi im pojava bilo koje bolesti oduzela mogućnost daljnje proizvodnje – naveo je, dodajući kako bi, baš zbog toga, zemlje u kojima se ova bolest pojavi, trebale dobro razmisliti o izvozu svinjskoga mesa sve dok se situacija ne riješi, prenosi GlasSlavonije.
