Pandemija, koja nas više od godinu dana uči životu u novom normalnom ipak ima dobrih strana. Jedna od njih svakako je sve veći broj vrtlara hobista. Ako ste i vi među onima koji su ovog proljeća odlučili krenuti s uzgojem vlastitih plodova donosimo neke od osnovnih savjeta za pokretanje povrnjaka čak i ako nemate vrt, odnosno, ako ste odlučili na balkonu zasaditi neke od kultura.
Postoji više desetaka vrsta jestivoga bilja koje možete uzgojiti na jako malome prostoru. Osim toga, oni mogu postati itekako dobra konkurencija klasičnim vrtovima. Iako se na prvi pogled čini da mali balkonski vrt ne može biti uspješan, on u sebi krije mnoge prednosti. Naime, biljke u ovakvome vrtu rast će brže i obilnije u odnosu na biljke iz klasičnoga vrta. Razlog tomu leži u mnogim čimbenicima: pravovremenoj i pravilnoj prihrani i navodnjavanju, u nepostojanju nametnika kao što su ptice, voluharice ili puževi i sl. Upravo zbog toga na balkonu ne biste trebali imati problema s uzgojem salate, češnjaka, rotkvica, tikvica, bobičastoga voća, začinskoga bilja, mahunarki, tikvica, jagoda…
Najzahvalnije biljke za rast i razvoj u teglama svakako su rajčice, patlidžan i papričice. Biljke koje zasadite na balkonu mogu vam služiti i kao odlična dekoracija. Naime, kako biste maksimalno iskoristili prostor ispod biljaka, možete posaditi niske mahune oko ruba tegli. Nipošto na svoj balkon ne zaboravite uvrstiti ni salatu koja može izgledati itekako dekorativno na ogradi, posebice ako se odlučite zasaditi sorte različitih boja. Prednost je salate i ta da sezonu uzgoja možete razvući preko cijele godine. Za sličan uzgoj idealne su i tikvenjače koje rastu poprilično dobro kamo god ih posadite, prenosi Tportal.
Bitan je i zaklon koji trebate osigurati svojim biljkama jer i najmanji vjetar može smanjiti prinose za čak 30%. Ovo su samo neki od najvažnijih savjeta za stvaranje vlastitoga vrta na balkonu. Iznimno je jednostavno i, slijedeći ih, više neće biti mjesta izlikama kako nemate kvalitetne i prirodne namirnice na svome jelovniku zato što ih ne možete uzgajati u svom vrtu.
Foto: Biomedia
Dakle, što prljavije ruke i što je u njima više vremena, to će udarac na novčanik biti blaži. Imajte na umu da je vrtlarenje jedna zen vještina i nije za nestrpljive. Ili, zapravo, baš za njih i jest ne bi li se malo u toj svojoj žurbi uravnotežili i usporili.
Ništa vas ne košta popikati u frišku teglu sjemenku iz upravo iscijeđenog limuna ili pojedene lubenice. Tko kaže da se ne možete veseliti neočekivanim rezultatima i gdje piše da sve mora uspjeti?
Samo krenite hrabro u avanturu vrtlarenja bez presinga od neuspjeha. Htjeli vi to ili ne, priroda ima svoja pravila i (ponekad neobjašnjivu) logiku stvari i nikad, ali baš nikad nemojte povjerovati u prokletstvo ‘crnog vrtlarskog prsta’. To su izmislili oni koji više uživaju u isprikama i alibijima nego nagradi učenja na greškama. A takve su doista najbolje!
Ako se pak odlučite za sadnju jestivog vrta, proljeće je pravo vrijeme za to. Raspitajte se o različitom sjemenu te ga probajte nabaviti preko interneta jer mnogi OPG-ovi uzgajaju starinske sorte koje su zaista pravo malo blago u današnjem svijetu. Isto tako proučite kako od ostataka voća, povrća i začinskog bilja koje svakodnevno koristite možete uzgojiti nove sadnice.
Foto: Ilustracija
