Lijepo vrijeme i proljeće, unatoč epidemiji koronavirusa, vlasnike poljoprivrednih površina ‘izvuklo’ je na njive i druge površine koje ovih dana čiste od korova, suhe trave i ostalog niskog raslinja.
Kako to, nažalost, velika većina čini uglavnom spaljivanjem, policijske uprave Brodsko-posavska i Požeško-slavonska pozvali su ih da to čine s pojačanom dozom opreza te poduzimajući sve potrebne mjere predostrožnosti, kako se rad ne bi pretvorio u požar ili još i veću tragediju.
Tako su skrenuli pozornost na to kako je spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara, Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije.
“Mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti, a tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala, a mjesto spaljivanja potrebno je izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje pet metara”, upozoravaju iz policijskih uprava podsjećajući kako osobe koje su zapalile vatru moraju biti nazočne spaljivanju te u pripremi imati opremu za početno gašenje požara.
“Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto”, apostrofirali su navodeći i kako je:
– zabranjeno spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;
– zabranjeno u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;
– a ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.
Podsjetimo, temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna; istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1.000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
“Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama. S obzirom dana to da i mala vatra može imati velike posljedice, apeliramo na sve građane da se pridržavaju zakonskih odredbi, te da ne pale vatru na nedozvoljenim mjestima, da ju ne ostavljaju upaljenu bez nadzora, kao i da, ukoliko ipak, dođe do nekontroliranog širenja vatre odmah obavijeste vatrogasce na broj 193, policiju na broj 192 ili Službu civilne zaštite na broj 112.”, poručili su iz policijskih uprava Brodsko-posavske i Požeško-slavonske.
FOTO: ILUSTRACIJA/INTERNET
