U zemlji koja je odlučila svoju gospodarsku sudbinu vezati za ‘sunce i more’, objava da je industrijska proizvodnja u lipnju čak 5,6 posto manja nego u istom lanjskom mjesecu nikoga nije pretjerano uznemirila, unatoč činjenici da Hrvatska u toj djelatnosti nije dosegnula ni pretkriznu 2008. godinu, piše Novi list, a prenosi SBplus
Čak i onaj tko u posljednjih deset godina nije svakodnevno mogao promatrati kako se Hrvatska prepušta dominaciji turizma, može, primjerice, iz kretanja broja radnika u pojedinim djelatnostima shvatiti što se dogodilo u državi koja se posljednja pridružila Europskoj uniji.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kažu da je na kraju 2008. godine u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj bilo 303.635 osiguranika, odnosno zaposlenih, dok ih je u lipnju ove godine bilo 248.227, što je manje za 55.408 osiguranika.
Brojka je to veća od ukupnog broja svih osiguranika u, primjerice, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje mirovinske doprinose plaća nešto više od 52 tisuće ljudi, a to uključuje i poduzeća, i obrte, i samozapošljavanje, i poljoprivrednike.
U industriji je tako nestalo 18,24 posto svih koji se na bilo koji način vode kao zaposleni, odnosno svako peto radno mjesto za koje se plaćao neki oblik osiguranja. U poljoprivredi je u istom razdoblju ta brojka pala sa 73.286 osiguranika na 56.354 što je smanjenje veće od 23 posto.
S druge strane, broj osiguranika u pripremi i posluživanju hrane te smještaju porastao je sa 80.667 na 129.363, odnosno veći je za čak 48.696, odnosno 60 posto.
Broj novih radnika u turizmu veći je nego što ukupan broj osiguranika ima pojedinačno 12 hrvatskih županija. Iako se posljednjih godina postupno oporavlja, i to najviše zbog investicija u turizmu, građevinarstvo je još uvijek daleko od stanja u kojem je bilo 2008. godine, kad su u Hrvatskoj ipak još uvijek postojale velike građevinske tvrtke koje su mahom završile u stečaju i nestale nakon krize i završetka najvećih poslova u izgradnji autocesta.
Građevinarstvo je, kao i poljoprivreda, izgubilo 23 posto osiguranika, odnosno zaposlenih.Uz takve brojke gdje broj ljudi vezanih za prerađivačku industriju padne za gotovo petinu, a u poljoprivredi za 23 posto, i to nije posljedica velikog tehnološkog napretka, nije čudo što i Vlada s ostatkom države iščekuje što će pokazati statistike o broju dolazaka i noćenja turista.
Još je veći problem to što se pokazalo da Hrvatska i uz stotine različitih mjera, nije imala efikasan plan za popravljanje stanja u prerađivačkoj industriji i poljoprivredi.
Tako je zebnja koju izazivaju loše vijesti s najvažnijih hrvatskih tržišta iz Njemačke i Italije, dijelom vezana za budućnost izvoza preostalih proizvođača, a dijelom za strah da bi to goste iz najvažnijih država moglo natjerati da, kao i za posljednje krize, prvo štede na odmorima i putovanjima.
POLJOPRIVREDA
(Broj zaposlenih)
2008. godine – 73.286
Lipanj 2019. – 56.354
Smanjenje – 23%
GRAĐEVINARSTVO
(Broj zaposlenih)
2008. godine – 149.518
Lipanj 2019. – 113.937
Smanjenje – 23%
Foto/Izvor: Sbplus
