Rođen je 1924. godine u Okučanima, a slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. i od tada sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izložbama širom svijeta.
Razvio je specifičan, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskom slikarstvu po kojem ćemo ga pamtiti.
Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1943.-1946. Nakon studija bavio se uređenjem i opremanjem štandova na ondašnjem Zagrebačkom velesajmu u Savskoj, što je bitno utjecalo na njegov daljni rad. Jer se oprijedijelio za tada modernu tendenciju spoja umjetnosti i industrije, što je ostala misao vodilja njegova djelovanja. Rad na opremi sajamskih izložbi doveo ga je do unosnih poslova – uređenja jugoslavenskih paviljona u Zagrebu, Beču, Hannoveru, Stockholmu, Torinu, Chicagu), koje je izvodio zajedno sa kolegama Vjenceslavom Richterom i Aleksandrom Srnecom. Prijateljstvo i suradnja s njima, i zajednički napor da te nastupe izvedu atraktivnije, bila je podloga za osnivanja likovne grupe EXAT 51 1951. i Studija za industrijsko oblikovanje (SIO) 1956. Picelj se osobno vrlo angažirao u tim projektima, prvu izložbu grupe EXAT 51, 1952. organizirao je u vlastitom stanu u Gajevoj.
Picelj je razvio svoj specifičan, apersonalni slikarski smjer geometrijske apstrakcije, pod uticajem tad modernog konstruktivizma i bauhausa. Aktivno je sudjelovao u nastanku i širenju međunarodnog pokreta Nove tendencije (1961.-1967.) za čije izložbe je stvorio niz namjenskih radova, istražujući vizualnu percepciju, matematičke ritmove i pomake čestica. Picelja je zainteresirala fizička dimenzija vida, i njen subjektivni dojam, te je istraživao granice percepcije i tako počeo stvarati u duhu Op arta . Najčešće je multiplikacirao neki geometrijski lik unutar pravilnog rastera plohe, sa nekim pomakom u boji ili obliku. Od 1952. intenzivno izlaže na kolektivnim izložbama; EXAT 51, u zemlji i inozemstvu (Salon Nove realnosti Pariz, Pedeset godina apstraktne umjetnosti i Responsive Eye New York 1965, Izabrana djela iz kolekcije Denise Rene – Las Palmas). Od 1957. godine radi skulpture, reljefe u drvu i objekte u metalu. Za Picelja je bila značajna 1959. kad je prvi put izlagao u pariškoj galeriji Denise René zajedno s Aleksandrom Srnecom i Vojinom Bakićem, to je postala njegova kućna galerija – koja je izlagala i prodavala njegova djela.
Osim Zagreba, samostalno je izlagao u Londonu, Chicagu, New Yorku, Rotterdamu, Veneciji, Padovi, Ulmu, Augsburgu…
Picelj je od 1960-ih vrlo aktivan grafički dizajner, radi brojne plakate, opreme kataloga i knjiga, kao kućni dizajner tadašnje Galerije suvremene umjetnosti iz Zagreba. Jedan je od pionira grafičkog dizajna i bitno unapređuje vizualnu kulturu grafičkog oblikovanja u zemlji.
26. srpnja 2011. godine predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović Ivanu Picelju je posthumno dodijelio odlikovanje. Predsjednik Josipović je ustvrdio kako su Piceljeva hrabrost i inovativnost prepoznate i priznate i na međunarodnom planu, a njegovo ime ostalo je upisano u povijesti hrvatskoga i svjetskoga likovnog stvaralaštva. Istaknuo je kako vjeruje da će generacije koje dolaze u Piceljevu djelu pronaći trajnu inspiraciju za istraživanja na planu likovnosti “jer njegova originalnost ostaje bezvremenska”.
Autor: Nikola Knežević/wikipedia.hr
