Protekle subote Rešetari su bili sjedište susreta pjesnika koji kroz pisanu riječ promoviraju zavičajni hrvatski jezik. U sklopu projekta “Naš zavičajni jezik” koji je financiralo Ministarstvo kulture, obrazovanja i sporta sudjelovala je Osnovna škola Ante Starčevića iz Rešetara i škola iz Lupaca iz Rumunjske. Domaćin ovog događaja bili su Književno- likovno društvo Rešetari i Općina Rešetari.

Osim ovog oblika književnosti, svojim radom Književno- likovno društvo Rešetari  pronosi hrvatski jezik, kulturu i umjetnost širom svijeta. Predsjednik organizacijskog odbora Rešetarških susreta pjesnika i predsjednik Društva, Ivan De Villa, iznimno je ponosan na dugogodišnji uspješan rad Društva , a posebno na rad s djecom za koji je ove godine Ministarstvo dodjelilo financijska sredstva u sklopu projekta “Naš zavičajni govor” za Osnovnu školu Ante Starčevića iz Rešetara i školu iz grada Lupaka iz Rumunjske.
Brojni okupljeni gosti izrekli su samo riječi hvale za ovaj projekt. Savjetnica Jasna Aničić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zadužena za hrvatsku nastavu u inozemstvu koja obuhvaća oko 100 učitelja i 7000 učenika u 22 države svijeta, istaknula je ovaj projekt kao hvale vrijedan, a  kojim se uspješno već dugi niz godina promovira hrvatski jezik, običaji i kultura.

Za sastavljanje VIII Zbornika pjesama djece prikupljeni su stihovi djece iz  Makedonije, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Hrvatske, a zbornik je nazvan “Čarobna torba” po istoimenoj pjesmi jednog od autora. Težak posao oko izbora pjesama za Zbornik obavili su profesorica Morana Plavac, dr. Radomir Dumičić i Snježana Josipović, a izabrano je čak 55 pjesma, po jedna od svakog autora. Ispred Hrvatske matice iseljenika Diana Mašala Perković pozdravila je prije svega mlade sudionike susreta pjesnika, zatim profesore koji su marljivo radili s učenicima, te domaćine organizatore. Istaknula je važnost izdavanja knjiga na hrvatskom jeziku, te pohvalila volonterski rad članova Društva.
Član Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Rumunjskoj, Petar Hacegan, potaknuo je mlade i djecu na pisanje pjesama, jer vjeruje da je to jamac opstanka hrvatskog jezika.  
Predstavnik državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Antun Kikaš dugogodišnji je gost , sad već domaćin na Reštaračkim susretima pjesnika, a ove godine broji jubilarnu 10 godinu za redom od kad je saznao za Književno – likovno društvo Rešetari. Prenio je pozdrave iseljeništva iz Kanade,  a posebno je ponosan na mlade pjesnike.
Ravnatelj Osnovne škole Ante Starčevića Tihomir Batalo istaknuo je važnost pokretanja suradnje između osnovnih škola zbog staravanja još čvršćih veza između Hrvata u dijaspori i Hrvata u Domovini.

Ovi susreti mladih pjesnika davno su dobili novu dimenziju izvan okvira promoviranja samo pjesništva. Posjet brojnih učenika, profesora i dužnosnika iz hrvatske Dijaspore dokaz su važnosti ovog događaja, te pokazuju kako hrvatska riječ teče kroz vrijeme i daljinu putem njih. Organizatori se svakako mogu nazvati promicateljima svega što naš zavičaj čini jedinstvenim, a samim time i veleposlanicima naše Hrvatske u malom, naših Rešetara.

Autor: Dubravka Kovačić

Komentari
Prethodni članak24. obljetnica raketiranja Nove Gradiške
Sljedeći članakKoliko se uistinu sjećamo žrtava Domovinskog rata?!