Zbog ljetnih temperatura građani osvježenje od vrućina i sparina traže u kupanju na rijekama, jezerima, bazenima ili u moru, pri čemu nerijetko zanemaruju opasnosti koje im prijete, zbog čega se nažalost događaju tragedije.
Kako smo svjedoci da je od početka kupališne sezone na području Republike Hrvatske već bilo tragičnih događaja utapanja želimo upozoriti kupaće na potencijalne opasnosti i dati savjete kako se ponašati na kupališnim mjestima.
Kako bi se izbjegli tragični događaji i povećala sigurnost kupača, apeliramo na građane da za kupanje koriste prvenstveno uređena kupališta koja su pod nadzorom, a ne rijeke, jezera ili šljunčare koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi.
Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove, zatim usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru na površini toplija, a u dubini je hladnija. Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu, pa se zbog panike do koje može doći, mogu i utopiti. Vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu.
Kako bi se izbjegli tragični i nepoželjni događaji savjetujemo i upozoravamo građane da se svakako pridržavaju preporuka radi sigurnosti na vodi:
ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka – jedna od najčešćih pogrešaka, a koju čine mnogi među nama, ulazak je u vodu nakon što smo pojeli obrok, pa se mnogi zaguše zbog pritiska želuca,
ne plivajte ako ste konzumirali alkohol – upravo je konzumiranje alkohola jedan od glavnih čimbenika rizika kod utapanja, kako kod mladih, tako i odraslih osoba, i svakako ga treba izbjegavati,
ne ulazite vrući u vodu – jedna od čestih pogrešaka koju čine mnogi od nas je da nakon dužeg boravka na suncu, ulazimo u vodu, kako bismo se osvježili i rashladili. Uvijek treba postepeno ulaziti u vodu, dati organizmu priliku da se pripremi i prilagodi, bez obzira koliko je more ili neka druga vodena površina topla. U protivnom, naše će tijelo u dodiru s hladnom vodom doživjeti šok,
ne skačite u vodu nepoznate dubine – kada skačete, umjesto na glavu, skačite na noge,
ako niste posve zdravi, ne kupajte se na osamljenim mjestima, a ako bolujete od nekih kroničnih i težih bolesti, izbjegavajte kupanje na osamljenim i nesigurnim mjestima. Budite u blizini ljudi, kako bi vam, ako zatreba, mogli priskočiti u pomoć,
imate li djecu, neprestano ih držite na oku – roditelji se nikada, pa tako ni na kupanju, ne smiju posve opustiti. Djecu je potrebno neprestano imati na oku i brinuti se za njihovu sigurnost. Među ljudima i u gomili djeca se lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku. Jednako tako, nikada, ali baš nikada, ne računajte da se starije dijete može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru. Sigurnost djeteta vaša je dužnost, nikako drugog djeteta. Nadzirite svoju djecu, čak i ako znaju plivati,
neplivači ili osobe koje slabije plivaju obavezno bi trebali koristiti pomagala za plivanje
ne skakati u vodu nepoznate dubine
izbjegavati plivanje u samoći
plivajte u blizini spasilaca te poštuj upute i znakove spasilaca,
dogodi li se nevolja, ostanite smireni, plutajte na leđima i mašite jednom rukom za pomoć,
ako u vodi uočite nekog u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć te pozovite nadležne službe na broj 192 ili 112
Opreza nikad dovoljno i uz pridržavanje ovih savjeta, nadamo se da će svima godišnji odmor i osvježenje biti ugodniji.
Policijski službenik za odnose s javnošću
Antun Jakobović
Autor: RADIO NG
