Saborski zastupnici još jednom su pokazali nebrigu za hrvatske građane jer u trenutku rasprave o Zakonu o uzgoju genetski modificiranih organizama u Republici Hrvatskoj, 04.srpnja 2017., Sabornica je bila gotovo prazna. Hrvatska seljačka stranka nije propustila reći svoje mišljenje i svoj stav o navedenom problemu. U ime Kluba zastupnika HSS-a govorio je Davor Vlaović koji je rekao:
„ HSS je protiv uvođenja genetski modificiranih organizama u Republiku Hrvatsku. Nismo niti za dozvolu proizvodnje, provoza , doradu i preradu. Uvažavajmo stav i mišljenje hrvatskih županija, 20 županija je donijelo odluke kojima se protive proizvodnji GMO organizama na svom području. Hrvatska je zajedno s grupacijom zemalja Alpe-Dunav-Jadran pokrenula inicijativu o proglašava područja slobodnog od GMO-a.
Direktiva Vijeća (EU) 2015/412 omogućava državama članicama da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojem državnom području. Hrvatska je, kroz stav županija i drugih tijela, jasno rekla da je protiv GM organizama na svom području. Navedena Direktiva i Zakon moraju biti alat Hrvatskoj za osnaživanje takvog stava. Najveću dilemu izazvao je članak 7. koji govori o načinu dopuštenja uporabe GMO-a, ograničenju uporaba GMO-a, namjernom uvođenju GMO-a u okoliš, kliničkim ispitivanima ili stavljanju na tržište GMO-a u svrhu uzgoja. Ako smo donijeli odluku da smo protiv GMO-a taj članak treba brisati i reći Hrvatska ne dopušta GMO organizme na svom području, sve ostalo znači ulazak GMO-a preko znanstvenih institucija u uzgoj na hrvatskim poljoprivrednim površinama kroz mala vrata. U Americi 95% soje i kukuruza i uljane repice je genetski modificirano, a kemijska i poljoprivredna industrija ne dopuštaju protok podataka i istinu o povezanosti takve hrane s povećanjem pojavnosti svih oblika karcinoma, astme, kardiovaskularnih problema i alergija kod čovjeka.
Zato smo protiv unosa i uzgoja GMO-a u Hrvatskoj. Od GMO sorata i hibrida se očekivao veći urod po jedinici površine, pokazalo se da nije tako. Urodi su podjednaki kod biljaka dobivenih klasičnim oplemenjivanjem i onih iz GMO laboratorija. Očekivana je smanjena uporaba pesticida, ni to se nije dogodilo. Ne postoji znanstvena niti stručna utemeljenost i opravdanost uzgoja GMO-a . Hrvatska bi kada bi koristila svoje poljoprivredne resurse mogla prehraniti 20 milijuna stanovnika. Međutim, posljednjih dvadesetak godina kontinuirano se smanjuju poljoprivredne površine tako da od 1,69 milijuna hektara oranica i jednako toliko pašnjaka i livada danas obrađujemo svega 800 tisuća hektara oranica i koristimo oko 500 tisuća hektara pašnjaka . To je naš potencijal za povećanje proizvodnje. U Hrvatskoj raste broj ekoloških gospodarstava i ekoloških površina u funkciji proizvodnje hrane. To je naša komparativna prednost.
Zaštitimo domaću proizvodnu. To je naš zadatak.
Kako ?
- stimulirajmo proizvodnju domaćih sorti i hibrida: BC instituta, Instituta Osijek i drugih sjemenskih kuća. Dajmo im veću institucijsku podršku.
- povećajmo svijest naših proizvođača da koriste sjeme domaćih proizvođača
- osnažimo savjetodavnu službu čije smo zaposlenike pretvorili u čiste administratore, neka budu oni koji će na terenu kod proizvođača prezentirati domaće proizvodnje
- počnimo se ozbiljno baviti osustavljenjem ekološke proizvodnje koja ne može i ne smije biti sama sebi svrhom. Označimo ekološke proizvode na trže. Površine u sustavu ekoloških poticaja moraju biti u sustavu ekološke proizvodnje. Na ekološkim pašnjacima mora pasti stoka.
- inspekcijski nadzor je nužan da bismo znali postoj li GMO organizmi u Hrvatskoj
Uvozimo godišnje 43 tisuće tona kukuruza 1630 tona soje. Zemlja porijekla Amerika – tamo je 95% GMO soje i kukuruza koji su 30% jeftiniji ? Što jedemo ? GMO hranu jednako skupu kao onu iz klasičnog uzgoja koja k tomu nije niti označena kao hrana s visokim udjelom GMO-a. Varamo i lažemo naše potrošače, hrvatske građane.Obvezno je označavanje GMO hrane koje će uz Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi hrvatskim građanima omogućiti najkvalitetniju hranu i istinu o onom što jedu svaki dan. Važno je zakonski regulirati da se u Hrvatskoj nitko ne može bavit proizvodnjom, prometom, preradom GMO-a.“
