Nema mjera OKRUPNJAVANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I UDRUŽIVANJA POLJOPRIVREDNIKA radi lakše proizvodnje, smanjenja troškova i nastupa na tržištu…
Isto tako trošiti novce na navodnjavanje (skupe projekte i sustave) a da se ništa ne čini po pitanju okrupnjavanja zemljišta i osiguravanja naplate prodanih proizvoda – nema smisla …. Ako površine nisu okrupnjene i nije definirano što se na njima misli proizvoditi i kome prodati tada je navodnjavanje samo dodatni trošak koji opterećuje proizvodnju i neće dati efekta.
Stočarstvo iako je glavni generator poljoprivrede nema razrađenu problematiku i mjere poticanja – o ekopoljoprivredi (koja čini neki zanemariv postotak proizvodnje hrane) više piše više nego o svinjogojstvu i govedarstvu skupa.
Nema podataka o isporučiteljima mlijeka u BP Županiji , tovu, svinjogojstvu u Županiji , koji je pasminski sastav i slično koji su postignuti proizvodni rezultati i slično.
Tu treba osim jadikovke ponuditi i neka rješenja…. Pa bili su u prilici duže vrijeme utjecati da se to ne dogodi…
O tovu i rezultatima tova u BPŽ ni riječi ni brojke …
A vino? vinske ceste i turizam – poveznica – što se čini ili se namjerava činiti po tom pitanju?!
Zašto županija mora trošiti novce na edukacije, stvaranje tržišta i slično ako ima niz organizacija koje financira država – HPK,HPA,APPRRR, savjetodavna služba i dr.?
Na što se odnose dani krediti u poljoprivredi koji se sufinanciraju od strane županije, i za koje je korišten depozit od strane banke….
U zaključnim razmatranjima se sve svodi na suradnju sa nekim tvrtkama (trgovačkog karaktera) koje bi trebale podići konkurentnost poljoprivrede u BPŽ – mislim da to nije zaključak nego spada u nekakve mjere pokušaja promjene tržišne situacije u poljoprivredi BPŽ – tome nije u tolikoj mjeri mjesto u zaključcima.
Isto tako od upućivanja naredbi prema državnoj (nesposobnoj ) birokraciji nema nikakve vajde…
Izvještaj bi morao osim pokušaja ponuditi i nekakve mjere za barem djelomično rješenje nagomilanih problema …
Od kuda novci za programe u poljoprivredi BPŽ?
Jednostavno:
Agencija za poljoprivredno zemljište naplatila je svega 3.45 milijuna kuna za najam odnosno samo 7.600 ha od ukupno 56.000 ha, a da je radila svoj posao kako valja i da je sve državno zemljište u funkciji trebala je naplatiti više od 26 milijuna kuna (450 kn je najam po ha).
Od toga je 75 % prihod JLS-a i Županija zajedno (65% JLS i 10% Županija) – odnosno skoro 20 milijuna kuna i ETO OD NAJMA DRŽAVNE ZEMLJE NAPRAVI SE JEDINSTVENI GODIŠNJI FOND ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE BPŽ U VRIJEDNOSTI OD 20 MILIJUNA KN .
Znači da JLS-i i Županija moraju podići tužbu protiv Agencije jer ih oštećuje za taj iznos na razini svake godine.
Imajući u vidu ukupni proračun BPŽ u 2013.g. od 176.893.365,21 i ulaganja u poljoprivredu u iznosu od 3.3 milijuna kuna su jako jako mala (a ako se uzme u obzir da JLS-i i županija uberu samo od najma državnog zemljišta godišnje 2.5 milijuna kuna onda je to još jadnije).
Nismo optimisti i ne vjerujemo u boljitak u poljoprivredi uz ovakvu politiku svih onih koji su zaslužni za loše vođenu politiku u poljoprivredi.
TOČKA DNEVNOG REDA SJEDNICE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE
Autor: Ružica Vidaković
