Meteorolozi najavljuju vrućinu, sparinu i toplinske udare, što znači i mogućnost većih zdravstvenih problema kod osjetljivijih. Težak zrak, otežano disanje i ona neka unutarnja vrućina svakog nas ljeta nerijetko izbacuju iz takta. Razlog tomu je sparina – ne tako ugodna pojava koja nastaje spajanjem visoke vlažnosti zraka i visokih temperatura.
To se posebno odnosi na djecu i starije, stoga je i Ministarstvo zdravlja već izdalo uputstva kojih bi se trebalo pridržavati bez obzira na to podnosite li vrućine dobro ili ne. Kada su posebno sparni dani, svakako treba izbjegavati izlazak između 10 i 17 sati, uvijek imati vode sa sobom, a pri izlasku odjenuti laganiju pamučnu odjeću i obavezno staviti šešir na glavu. Ne treba izbjegavati ni kreme za sunčanje, jer je zrela koža dodatno osjetljiva na UVA i UVB zračenje. Tijekom ljeta posebno treba paziti da se redovito uzima terapija, a u slučaju da osjetite mučninu, vrtoglavicu, suha usta, potražite pomoć bližnjih ili liječnika.
Dobro je otuširati se ili ispljuskati hladnom ili mlakom vodom i po nekoliko puta na dan, a potom se ne treba brisati nego pustiti da voda ishlapi sama, to će dodatno rashladiti. Ako vam je to nepraktično, napravite hladne obloge pa stavite na vrat i zapešća.
Umjesto uobičajena tri, dnevni jelovnik treba podijeliti u pet-šest manjih obroka. Naime, organizam za veće obroke proizvodi više metaboličke topline, što automatski zagrijava iznutra. Također, neka se jelovnik temelji na što više voća i povrća, povrtnih juha, salata, mesa sa žara, mliječnih proizvoda. Ljuti začini potiču cirkulaciju i jače znojenje, a time i bolje hlađenje tijela. U poznim godinama vrlo je lako dehidrirati, stoga treba uzimati što više vode. Dobro će doći i mliječni proizvodi poput sirutke
Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?
Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:
- Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
- Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
- Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
- Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
- Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
- Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta
U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:
- Redovito uzimajte propisanu terapiju
- Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
- Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
- Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
- Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
- Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
- Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
- Pijte dovoljno tekućine
- Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.
