“Ovaj teren je bio izrazito važan u Domovinskom ratu, kao i Gornji Bogićevci koji su bili vojno-strateški položaj za vrijeme bivše države. Znamo da je tada proglašavana općina od Rajića do Medara, od Psunja do Save, a ovaj dio katoličkog stanovništva nije bio za to. Dogodila se to pobuna od strane drugog dijela stanovništva. Smatram da ni oni u tim trenucima nisu razmišljali da će se dogoditi takve strahovite stvari, kao i žrtve s jedne i druge strane. Prošle su 22 godine od toga. Naravno, sretni smo što imamo svoju državu, ali smo to skupo platili”, rekao je Antun Zdunić, predsjednik UDVDR-a Gornji Bogićevci i čovjek koji je sudjelovao u oslobađanju toga područja za vrijeme Domovinskog rata.
Prve žrtve u Gornjim Bogićevcima pale su s 19. na 20. rujan 1991. godine. Inače, mjesto Gornji Bogićevci je dalo 17 života tijekom Domovinskog rata, a stradale su i dvije civilne osobe.
“Bilo je naređeno, a potom i zapovijeđeno povlačenje naših snaga, jer smo bili u okruženju neprijateljskih snaga. Neprijatelj je došao s naplatnih kućica na Dragalić, izbio na Medare, dakle krenuli su od Mašićke Šagovine prema Medarima, tako da smo mi ostali ovdje okruženi. Došla je zapovijed da se izvlačimo. No, svi smo mi bili uvjerenja da Bogićevci neće nikada pasti, jer smo bili vojno-strateški položaj. Dobili smo tada i naoružanje, 15 tandžara i 5 kalašnjikova. Došle su i određene postrojbe iz Slaovnskog Broda, Požege i Zagreba, te smo smatrali da nećemo nikada morati izaći iz svog sela. Ipak, neprijatelj je u tom trenutku bio strahovito jak i došlo je do te situacije da smo se morali izvlačiti. Ovi koji nisu u to vjerovali ostali su, jedna granata je pala i tako su poginula naša tri dečka. To su bile naše prve žrtve”, pojašnjava Zdunić stanje prije 22 godine.
Obljetnica početka ratnih djelovanja na zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije obilježena je polaganjem vijenaca na središnjem spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u Gornjim Bogićevcima, zatim na bisti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, kao i spomen obilježjima u Trnavi, Smrtiću, Kosovcu i Dubovcu. Nakon toga položeni su vijenci i na spomen ploči kod stadiona Nogometnog kluba “Sloboda” na kojem je odigrana revijalna utakmica s hrvatskim prvoligašem Hrvatskim dragovoljcem.
Autor: Nikola Knežević
